Kandidatura Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najznačajnijih političkih poteza HDZ-a BiH uoči predstojećih općih izbora. Odluka stranačkog vrha donesena je jednoglasno, što dodatno naglašava povjerenje koje je Filipović izgradila unutar stranke kroz dugogodišnji rad, ali i očekivanja da će upravo ona biti lice nove faze političkog djelovanja hrvatskog političkog korpusa u BiH.
Kao potpredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u državnom parlamentu, Filipović u kampanju ulazi s reputacijom političarke koja je karijeru gradila tiho, bez medijskih ekscesa, ali uz dosljedno praćenje ključnih politika stranke.
Rođena 1987. godine u Mostaru, s obrazovanjem stečenim na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Filipović pripada generaciji političara koji su stasali u poratnom razdoblju, u ambijentu nesigurnosti, ali i uvjerenja da se društvo može mijenjati radom i odgovornošću.
U stranačkim strukturama prisutna je više od desetljeća: od pozicije glavne tajnice županijskog odbora, preko mandata u Parlamentu Federacije BiH, do ulaska u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2018. godine. U državnom parlamentu obnašala je dužnosti zamjenice predsjedavajućeg Komisije za vanjske poslove te Zajedničke komisije za ljudska prava, a bila je i dio delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Mediterana. Na izborima 2022. godine osvojila je 24.653 glasa, čime je potvrdila stabilnu biračku bazu i poziciju jedne od najpouzdanijih suradnica predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Upravo ta politička stabilnost i odsustvo kontroverzi predstavljaju ključne razloge zbog kojih je stranka procijenila da je Filipović najprikladniji kandidat za ovu izbornu utrku. U svojim prvim izjavama nakon potvrde kandidature naglasila je kako ovu odluku doživljava kao čast i odgovornost prema hrvatskom narodu, ali i kao priliku za otvaranje novog političkog poglavlja u Bosni i Hercegovini. Istaknula je važnost europske perspektive zemlje, potrebu za jačanjem institucionalne stabilnosti te nastavak borbe za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Poručila je da politika ne smije biti prostor sukoba, nego prostor praktične odgovornosti, te da vjeruje kako se budućnost može graditi radom, znanjem i međusobnim poštovanjem.
Stranački vrh, predvođen Draganom Čovićem, njezinu kandidaturu vidi kao spoj iskustva i nove generacije političkog djelovanja. U HDZ-u BiH naglašavaju da je Filipović prošla sve razine političkog angažmana, da razumije procese i ljude, te da može donijeti iskorak koji će hrvatskom narodu osigurati sigurnost i političku pouzdanost. Posebno se ističe njezin doprinos u području vanjske politike i međunarodnih odnosa, kao i rad na afirmaciji mladih stručnih kadrova unutar stranke.
Kandidatura Darijane Filipović tako se pozicionira kao pokušaj HDZ-a BiH da objedini političko iskustvo i generacijsko osvježenje, uz jasnu poruku da je cilj osigurati stabilnost, ravnopravnost i europski put Bosne i Hercegovine. U političkom smislu, njezin ulazak u utrku otvara prostor za redefiniranje dinamike unutar hrvatskog političkog korpusa, ali i za moguće pomake u širem političkom okruženju, osobito u kontekstu odnosa prema izbornom zakonodavstvu i institucionalnoj jednakopravnosti.
Reakcije oporbenih političkih aktera na njezinu kandidaturu pojavile su se ubrzo nakon objave odluke HDZ-a BiH, a njihov sadržaj uglavnom odražava već postojeće političke podjele u zemlji. Stranke koje se natječu za hrvatsko biračko tijelo izvan HDZ-a BiH nastojale su naglasiti da kandidatura Filipović predstavlja kontinuitet politike koju ta stranka vodi godinama, tvrdeći da se time ne otvara prostor za stvarnu promjenu unutar hrvatskog političkog korpusa. U njihovim izjavama prepoznaje se stav da je riječ o stranačkoj odluci koja ne uključuje širi društveni dijalog, uz poruke da bi hrvatska politička scena trebala biti pluralnija i otvorenija prema različitim političkim pristupima.
Iz bošnjačkih oporbenih stranaka reakcije su se kretale u smjeru povezivanja kandidature s dugotrajnim pregovorima o izmjenama izbornog zakonodavstva. Pojedini političari isticali su da je izbor Filipović očekivan i da, prema njihovim riječima, ne mijenja odnose snaga unutar Federacije BiH. U komentarima se često naglašava da će kampanja biti obilježena pitanjima institucionalne ravnoteže i položaja konstitutivnih naroda, pri čemu se kandidatura HDZ-a BiH promatra kao dio šire strategije stranke u tim procesima.
U Republici Srpskoj reakcije su bile suzdržanije i tehničke. Oporbeni političari iz tog entiteta u pravilu su isticali da svaka stranka ima pravo kandidirati osobu koju smatra najprikladnijom, uz napomenu da će odnosi u Predsjedništvu BiH ovisiti ponajprije o političkim stavovima, a ne o osobnim profilima kandidata. Takvi komentari odražavaju uobičajenu distancu političkih aktera iz RS-a prema izbornim procesima u Federaciji BiH, osim u onoj mjeri u kojoj oni mogu utjecati na funkcioniranje državnih institucija.
U širem oporbenom diskursu, osobito u analitičkim emisijama i političkim debatama, naglašava se da HDZ BiH kandidaturom Filipović želi pokazati generacijsko osvježenje, ali bez odstupanja od dosadašnjeg političkog kursa. Komentatori ističu da će predstojeća kampanja biti test odnosa između vodećih stranaka u Federaciji BiH, kao i pokazatelj može li se unutar postojećih političkih okvira otvoriti prostor za nove pristupe u vođenju državne politike.
Kandidaturu Filipovićke prokomentirao je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Hrvatske Andrej Plenković: „Prije svega, važna je poruka potpora koju je danas gospođa Darijana Filipović dobila za nominaciju za kandidatkinju za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskoga naroda. Danas smo od svih aktera čuli da uživa njihovu potporu, i to konsenzualno. Mi ćemo se, naravno, u svojstvu stranačkoga čelnika pridružiti toj potpori“.
PeD | DOMOVINA
