Vučić je poraz priznao već u ranim večernjim satima, izravno pred svojim pristašama, i poručio da njegova opcija prihvaća odlazak u opoziciju. „Na osnovu stratificiranog uzorka jasno je da smo mi ove izbore izgubili. Pobijedila je studentsko-blokaderska lista. Imaće između 135 i 140 mandata, mi oko 105“, rekao je Vučić, dodavši da rezultate iznosi unaprijed kako se ne bi spekuliralo o nepriznavanju izborne volje. No, poraz nije pripisao isključivo biračkoj volji. Okrivio je medije i „američku duboku državu“, ocijenivši izborni ishod posljedicom vanjskih pritisaka. Ton s kakvim je Vučić priznao poraz, ali i odbijanje pune odgovornosti, analitičari su odmah prepoznali kao najavu da Vučić neće tek tako nestati s političke scene.
Pobjednici: „Večeras slavimo, od sutra gradimo“
U stožeru Studentske liste vladalo je oduševljenje. Poruka pobjednika bila je kratka i simbolički snažna: „Nikad više tirani!“. U pobjedničkom govoru istaknuto je da „večeras slavimo pobjedu, a od sutra gradimo budućnost“. Studentska lista, nastala iz gotovo dvogodišnjih prosvjeda pokrenutih urušavanjem nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024., u međuvremenu je prerasla u široku koaliciju u kojoj su uz studente i sveučilišne profesore i akademici, sportaši, poljoprivrednici i drugi predstavnici društva. Biračima su obećali obnovu gospodarstva i demokratskih institucija, a upravo je taj profil kandidata, stručnjaci izvan uskog političkog miljea, bio jedan od ključeva uvjerljive pobjede.
Međunarodne reakcije: od Kijeva i Moskve do Bruxellesa
Reakcije su stizale brzo, a tonovi su bili znakovito različiti. Predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je pobjednicima i ocijenio da je u Srbiji započelo „novo poglavlje“ u povijesti zemlje. „U Srbiji su se dogodile promjene, pobjeda Studentske liste. To je očito novo poglavlje u povijesti zemlje i njezina naroda. Želimo Srbiji uspjeh, istinski razvoj i dobre odnose s europskom zajednicom“, poručio je Zelenski, dodavši da je Ukrajina spremna proširiti suradnju s Beogradom.
Kremlj je poručio da želi nastaviti razvoj odnosa sa Srbijom, ali s dozom suzdržanosti. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Moskva „visoko cijeni“ dosadašnji doprinos Aleksandra Vučića rusko-srpskim odnosima, ali i dodao da „za tango je potrebno dvoje“ — što se tumači kao otvorena poruka novim vlastima da konstruktivna suradnja ovisi i o njima.
Bruxelles nije krio zadovoljstvo. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa poručili su da su „spremni podržati reforme u području vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija“ te zajednički raditi na napretku Srbije prema članstvu u EU. Povjerenica za proširenje Marta Kos bila je izravnija: „Vrata EU-a su otvorena i spremni smo ići naprijed zajedno“.
Hrvatski europarlamentarac i izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula ocijenio je da rezultat odražava „snagu i želju građana Srbije za promjenom stanja u kojem su živjeli punih 14 godina“. Istaknuo je i da će odnos nove vlasti prema susjedima biti test promjene: „Pokazalo se da je Vučić računao na hrvatsku kartu… Međutim, u svom gubitničkom govoru nije ni jednom spomenuo Hrvatsku“. U ostatku regije, slavlje je zabilježeno i u Banjaluci, gdje su građani na ulicama pjevali i mahali zastavama.
Analitičari: promjena jest stigla, ali borba nije gotova
Politički analitičar Zoran Kusovac smatra da će Vučić ostati politički aktivan, ali da će teško ikada vratiti prijašnji utjecaj: „Vučić će ostati u politici, ali vjerojatno više nikada neće doći na ovakvu poziciju“. Hrvatski filozof i analitičar Žarko Puhovski bio je još oštriji, ocijenivši da bi Vučić „radije u zatvor nego u opoziciju“, ali i da su studenti sposobni izvesti svoj „Peti oktobar“.
Ipak, upozorenja su ostala. Picula je podsjetio da izbori ne zatvaraju ciklus: Srbiju prije Nove godine čeka izbor predsjednika države, a politička dinamika ostaje nepredvidiva. Guardian je Vučićevo brzo priznanje poraza usporedio s potezom njegova mađarskog saveznika Viktora Orbána, koji je nekoliko mjeseci ranije također priznao izborni poraz, ocijenivši da bi pobjeda srpskih studenata mogla dati novi zamah prodemokratskim i studentskim pokretima diljem Europe.
Slijede li promjene ili „po starom“?
Kratkoročno, promjena je neupitna: nova većina ima samostalnu parlamentarnu većinu, a Vučić odlazi u opoziciju nakon 14 godina na vlasti. No, pitanje je koliko će ta promjena biti duboka. Studentska lista dolazi s jasnim reformskim mandatom, vladavina prava, sloboda medija, borba protiv korupcije i upravo na tim točkama EU nudi konkretnu potporu. S druge strane, Vučić ostaje prisutan u politici, a njegova stranka zadržava znatan broj mandata. Analitičari su suglasni da će se prava mjera promjene vidjeti ne samo u formiranju vlasti, nego i u odnosu prema susjedima, medijima i institucijama koje su godinama bile pod pritiskom. Srbija je dobila novu političku energiju, ali institucionalna i kadrovska težina starog sustava nije nestala preko noći.
DOMOVINA
