Dana 22. lipnja u Hrvatskoj se obilježava Dan antifašističke borbe, državni praznik koji se tradicionalno slavi u šumi Brezovica kod Siska, na mjestu osnivanja prvog partizanskog odreda 1941. godine. Ovogodišnja proslava održana je uz visoke državne počasti, uz sudjelovanje predsjednika Republike Zorana Milanovića, izaslanika predsjednika Vlade RH i predsjednika Hrvatskog sabora, te predstavnika antifašističkih udruga i brojnih uzvanika.
Međutim, obilježavanje je izazvalo i snažne kritike. Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, u objavi na društvenim mrežama osporio je povijesnu utemeljenost praznika. Nazvao ga je “tzv. Danom antifašističke borbe” i podsjetio na pakt Ribbentrop–Molotov iz 1939. godine, kada su komunisti i nacisti bili saveznici. “Logično je pitanje – drugovi, što ste bili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.? Bilo je to vrijeme realnog saveza Njemačke i Rusije. Netko malo vehementniji bi vas pitao jeste li u tom razdoblju bili i hitlerovci?”, napisao je Karamarko. Naglasio je i da se praznik obilježava tek od 1991., dok se ranije slavio 27. srpnja, pa je poručio: “Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27. srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom.”
Sličan ton imao je i Igor Peternel, saborski zastupnik i potpredsjednik stranke Dom i nacionalno okupljanje, koji je na službenom obilježavanju u Brezovici održao konferenciju za medije. Proslavu je nazvao “balom vampira” i “komunističkim mitom”, kritizirajući vladajući HDZ zbog dvostrukih kriterija. “Prošli tjedan su se čudili, osmjehivali, histerizirali oko koncerta partizanskih pjesama u Lisinskom, a sada nas pozivaju na ovaj bal vampira, proslavu jednog komunističkog mita, a zapravo znamo da se tu nema što slaviti nego se treba sramiti”, rekao je Peternel. Dodao je da se na današnji dan ne bi trebali slaviti partizani, nego odati počast žrtvama komunističkog režima: “Normalni, pristojni ljudi otišli bi danas na Jazovku i bili na komemoraciji žrtvama svih komunističkih terora.”
Njegovo obraćanje bilo je ometano dobacivanjima i vrijeđanjima dijela okupljenih, pa je konferencija prekinuta. Na povike poput “Ne bi bilo Hrvatske da nije bilo komunista” i “Je*ao te Domovinski rat”, Peternel je odgovorio: “Evo, to vam je još jedan dokaz kako se ljudi ponašaju. Ljudi još uvijek ne shvaćaju da više ne živimo u komunističkom dobu kada su mogli zabranjivati drugačije mišljenje. Može vas, gospodine, biti sram!” Nakon prekida, predstavnici njegove stranke otišli su na Jazovku, gdje su zapalili svijeće u znak sjećanja na žrtve komunističkih zločina i križnih putova.
Oba istupa pokazuju da Dan antifašističke borbe ostaje duboko kontroverzan. Dok službena politika naglašava antifašistički karakter Hrvatske, kritičari poput Karamarka i Peternela tvrde da se radi o ideološkoj manipulaciji, prešućivanju komunističkih zločina i održavanju mita koji nema nacionalni konsenzus. Njihove poruke svode se na zahtjev da se povijest sagleda cjelovito, da se prestane slaviti partizanski pokret i da se umjesto toga oda počast žrtvama totalitarnog režima.
DOMOVINA
