Vlada je bezvizni režim za Ruse i Bjeloruse produljila do 31. listopada, do kada bez viza mogu boraviti i državljani Turske i Saudijske Arabije. Usklađivanje vizne politike s Europskom unijom zahtjev je Bruxellesa kroz završna mjerila iz Poglavlja 24 (pravosuđe, sloboda i sigurnost).
Tko bez vize ne može u EU, neće moći ni u Crnu Goru
Osim državljanima Rusije, Bjelorusije, Turske i Saudijske Arabije, Crna Gora vize mora uvesti i državljanima Kine. Prema Vladinoj Uredbi o viznom režimu, oni također do 31. listopada ove godine mogu boraviti bez vize u turističkim skupinama do 30 dana ili s poslovnom putovnicom te zemlje i zajamčenim povratkom, piše dw.com.
Zbog incidenta, a potom i prosvjeda građana dijela Podgorice, krajem 2025. godine državljanima Turske najprije je ukinut bezvizni režim, a zatim je boravak bez vize smanjen s 90 na 30 dana. Prema Reformskoj agendi, Crna Gora će svoju viznu politiku s Europskom unijom u potpunosti uskladiti do kraja sljedeće godine, dok je za dio zemalja i prve korake rok kraj trećeg tromjesečja 2026. godine.
Ugrožavaju li vize gospodarstvo?
Ali gdje je ravnoteža između europskih zahtjeva, sigurnosti i gospodarskih interesa Crne Gore, s obzirom na to da su strani državljani postali važan dio gospodarskog života zemlje?
Bojan Bugarin, stručnjak za statusna pitanja stranaca i migranata, za DW kaže da je usklađivanje vizne politike s EU strateški cilj koji nema alternativu, ali da to ne znači kako „svaku europsku politiku moramo primjenjivati bez razmišljanja o našim posebnostima“.
Dodaje da službena Podgorica posebno oprezna mora biti prema Rusiji i Turskoj jer su ruski turisti prošle godine ostvarili 16,4 posto ukupnih noćenja stranih gostiju u Crnoj Gori, a Turci 4,3 posto. „Ako nekome uvedemo vizu, a istodobno mu ne olakšamo postupke za boravak, osnivanje tvrtke ili poslovanje, onda riskiramo da odaberu drugu zemlju“, kaže za DW stručnjak za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin.
On smatra da strancima nisu problem pravila, nego to što se često mijenjaju, pa oni koji su već investirali, kupili nekretninu, osnovali tvrtku i počeli graditi život imaju osjećaj da se uvjeti naknadno pooštravaju. „Nije dobro da zbog pojedinih zlouporaba otežamo život svakom stranom ulagaču ili poduzetniku. Crna Gora treba biti zemlja koja privlači kvalitetne strance, a ne zemlja koja ih administrativnim preprekama potiče da odu“, ističe Bugarin.
Hrvatska kao dobar primjer
Hrvatska je u Europsku uniju ušla 1. srpnja 2013. godine, a svoju je viznu politiku s europskom morala uskladiti najkasnije tri mjeseca prije članstva, pa je 1. travnja 2013. uvela vizni režim za državljane Rusije i Turske, kao i za druge zemlje čiji su državljani prema pravilima EU morali imati vizu, piše dw.com,
Istodobno je maksimalno pojednostavila njihovo izdavanje pa je, primjerice, za ruske državljane bila uvedena mogućnost podnošenja zahtjeva preko akreditiranih turističkih agencija i viznih centara, vize su se izdavale u roku od nekoliko dana, a bilo je omogućeno i izdavanje višekratnih viza.
To je model o kojem bi i Crna Gora trebala razmišljati, kaže Bugarin te upozorava da je Crna Gora znatno manje gospodarstvo od Hrvatske i više ovisi o turizmu, zbog čega bi u pregovorima s europskim partnerima morala zaštititi svoje interese.
Valja naravno napomenuti da se od početka ruske invazije na Ukrajinu ta praksa i u Hrvatskoj promijenila, te da je sada, u skladu s politikom EU-a, izdavanje viza za građane Rusije znatno otežano i ograničeno.
Crnogorska putovnica bit će privlačnija nakon ulaska u EU
Za očekivati je da će ulaskom Crne Gore u Europsku uniju zanimanje za crnogorsko državljanstvo znatno porasti, posebno među ljudima koji su podrijetlom iz Crne Gore, a danas žive u Srbiji, Turskoj te Bosni i Hercegovini. Međutim, prema riječima stručnjaka Bugarina, i tu treba biti oprezan.
„Putovnica će biti privlačnija, ali će vrijednost te putovnice ovisiti i o tome kako budemo uređivali postupak stjecanja državljanstva i kako budemo upravljali tim resursom. Crna Gora trebala bi izraditi ozbiljnu i učinkovitu politiku prema dijaspori i ljudima crnogorskog podrijetla.“
Crnogorska putovnica zauzima 35. mjesto na globalnoj ljestvici mobilnosti koja mjeri broj odredišta dostupnih bez vize ili uz pojednostavljene postupke ulaska. U regiji su bolje rangirane putovnice Hrvatske, koja zauzima peto mjesto, dok su putovnice Srbije i Sjeverne Makedonije odmah ispred crnogorske – srpska je na 33., a makedonska na 34. mjestu. Albanska putovnica i putovnica Bosne i Hercegovine nalaze se na 40. mjestu, a putna isprava Kosova na 53. poziciji.
Aleksandra Mudreša
