Bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Europa da bi Savez mogao privremeno odgoditi članstvo Ukrajine, ali bi istodobno otvorio vrata Kosovu i Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, takav potez bio bi jasan signal da Rusija ne može utjecati na suverenitet odluka NATO-a. Shea je naglasio da se NATO oduvijek ponosio autonomijom svojih odluka i da bi, ako se zasad mora odreći članstva Ukrajine, mogao kompenzirati taj korak proširenjem na dvije zemlje kandidatkinje kako bi pokazao da su vrata Saveza i dalje otvorena. Dodao je i da bi Kosovo trebalo produbiti odnose s Albanijom i Hrvatskom, dvjema članicama NATO-a koje mogu biti ključni zagovornici njegovog puta prema članstvu.
Ulazak Kosova i BiH u NATO značio bi jačanje sigurnosnog kišobrana nad cijelim zapadnim Balkanom. Time bi se smanjio prostor za destabilizaciju kroz etničke i političke napetosti, posebno u BiH gdje unutarnje podjele često blokiraju reformske procese. Članstvo Kosova u NATO-u ograničilo bi kapacitet Srbije da stvara ozbiljne sigurnosne izazove u regiji, dok bi Rusija, koja tradicionalno podržava srpske stavove, izgubila važan kanal utjecaja na Balkanu. Shea je dodatno naglasio važnost povezivanja Kosova s Albanijom i Hrvatskom, što bi stvorilo mrežu sigurnosne suradnje unutar NATO-a i dodatno osnažilo integraciju regije, dok bi BiH kroz članstvo dobila institucionalni okvir za jačanje obrambenih kapaciteta i smanjenje unutarnjih političkih blokada.
Ubrzano proširenje poslalo bi poruku da NATO ostaje otvoren i ne dopušta da ga ruski pritisak zaustavi. Time bi se pokazalo da Savez nije samo vojni blok, već i politički garant suvereniteta svojih članica. Ovakvo iznenadno pristupanje Bosne i Hercegovine ne bi u cijeloj zemlji bilo prihvaćeno ravnodušno, jer unutarnje političke podjele mogle bi usporiti proces pristupanja BiH NATO-u. No kako su veliki geopolitički razlozi u igri, izgledno je da bi se i najveći skeptici priključenja NATO-u morali pomiriti s takvom odlukom, budući da bi ona bila donesena u širem interesu stabilnosti i sigurnosti regije.
Srbija bi sigurno reagirala negativno na članstvo Kosova, što bi moglo izazvati nove napetosti u regiji. Ipak, s obzirom na okolnosti rusko-američkih odnosa i činjenicu da zaustavljanje Ukrajine na putu ka NATO-u mijenja geopolitičke karte, Srbija neće imati puno izbora osim da se i sama potrudi da izbori članstvo u ovom vojnom savezu. Događaji u Ukrajini kroje nove odnose i prisiljavaju sve aktere da redefiniraju svoje pozicije, pa bi i Beograd mogao biti suočen s potrebom da razmotri vlastitu budućnost unutar NATO-a.
NATO će na početku vjerojatno balansirati između proširenja i očuvanja stabilnosti u regiji, ali razvoj događaja, posebice situacija u Ukrajini, mogao bi odrediti i strategiju Saveza. Upravo radi svoje autonomije i autoriteta NATO bi mogao ubrzati procese pristupanja Kosova i BiH, bez obzira na otpore pojedinih subjekata koji svoju budućnost možda vide izvan Saveza. Ubrzano članstvo Kosova i BiH u NATO-u moglo bi imati snažan stabilizacijski učinak na zapadni Balkan, iako bi se time otvorilo pitanje odnosa sa Srbijom i Rusijom. No Sheaova poruka jasno pokazuje da NATO želi demonstrirati neovisnost i spremnost da proširenjem potvrdi svoju ulogu garanta sigurnosti u Europi. Događaji u Ukrajini i snažno protivljenje Rusije da Ukrajina pristupi Savezu vjerojatno će morati biti prihvaćeni od strane NATO-a, ali Savez vrlo izgledno neće ostati na tome, što se vidi i iz izjava bivših dužnosnika poput Shea. Namjere NATO-a teško će izaći u javnost, ali osobe koje su godinama bile dio Saveza znaju kako on funkcionira i kakve odluke može donijeti kada je riječ o očuvanju vlastite vjerodostojnosti i strateške autonomije.
DOMOVINA
