Francuska je proteklog vikenda doživjela jedan od najtežih valova društvenih nemira u posljednjim godinama, nakon što su masovni prosvjedi protiv rastućih životnih troškova, loših uvjeta u školama i općeg nezadovoljstva državnom politikom eskalirali u nasilje, pljačku i požare diljem zemlje. Prema francuskim vlastima, u subotu je na ulice izašlo oko 550.000 ljudi, dok organizatori procjenjuju brojku na 800.000. Iako je većina prosvjeda bila mirna, nasilne skupine su u više gradova preuzele ulice, sukobljavale se s policijom i ostavile za sobom prizore razaranja.
Kako piše Sedaily u izdanju na engleskom jeziku najžešći sukobi zabilježeni su u Parizu, osobito oko Place de la République, gdje su automobili gorjeli, izlozi bili razbijeni, a policija je upotrijebila suzavac i šok-granate kako bi potisnula nasilne skupine. U Marseilleu je prosvjedna masa provalila u gradsku vijećnicu i opljačkala trgovine, dok je u Lyonu zapaljen turistički ured. Grad Limoges ostao je bez povijesne, 143 godine stare gradske vijećnice, koja je izgorjela u požaru. U Bordeauxu je razbijen izlog trgovine Louis Vuitton, a u Lilleu je opljačkana Appleova trgovina. Ukupno je oštećeno više od 1.500 trgovina, a šteta se procjenjuje u milijunima eura.
Francuska policija priznala je da je u pojedinim trenucima “izgubila kontrolu” nad situacijom. Do nedjelje je uhićeno više od 2.400 ljudi, a gotovo 1.000 policajaca i pripadnika sigurnosnih službi ozlijeđeno, prenosi Aljazeera.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez priznao je “ozbiljne propuste u anticipaciji i obavještajnim procjenama”, dok je predsjednik Emmanuel Macron u obraćanju naciji izrazio “bijes i sram” zbog razmjera nasilja, obećavši da će svi koji su sudjelovali u pljački i uništavanju “platiti za svoje zločine”, ističe se na portalu Aljazeera.
Po navodima domaćeg kanala France 24, Macron je odbio ostavku ministra unutarnjih poslova i zatražio hitno uvođenje novih policijskih taktika, dok je premijer Sébastien Lecornu pozvao lokalne vlasti da uvedu djelomične policijske sate u najpogođenijim gradovima. U nekim je područjima već uvedena zabrana okupljanja, a očekuje se da će se mjere sigurnosti dodatno pooštriti. Gradonačelnici Pariza, Marseillea i Lyona u zajedničkom su pismu optužili vladu za nedostatak pripreme i ostavljanje “čitavih dijelova gradova bez zaštite”.
Prosvjedi su započeli kao studentski pokret u rujnu, potaknut nedostatkom nastavnika, prenapučenim učionicama i lošim uvjetima u školama. Ubrzo su se proširili na širu populaciju, uključujući radničke sindikate i građanske inicijative, te prerasli u opći izraz nezadovoljstva zbog rastućih cijena, poskupljenja goriva i percepcije da vlada ne čini dovoljno kako bi zaštitila najranjivije skupine. Mnogi prosvjednici tvrde da se njihov glas gubi u spektakularnim prizorima nasilja, dok se stvarne poruke o nejednakosti, siromaštvu i urušavanju javnih servisa jedva probijaju do javnosti, piše Aljazeera.
Reuters pak izvještava kako se sada Francuska suočava s dvostrukim izazovom: obnovom gradova pogođenih nasiljem i vraćanjem povjerenja građana u institucije. Dok se političke tenzije pojačavaju uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, a sindikati najavljuju nove nacionalne štrajkove, ostaje otvoreno pitanje može li vlada stabilizirati situaciju prije nego što se kriza dodatno produbi. Ulice Francuske zasad ostaju pod teškim nadzorom, a zemlja se još oporavlja od vikenda koji je pokazao koliko je društveno nezadovoljstvo naraslo i koliko brzo može izmaknuti kontroli.
DOMOVINA
