Nogometna javnost navikla je raspravljati o odlukama sudaca, ali rijetko se govori o samoj tehnologiji koja stoji iza tih odluka. Službena lopta Svjetskog prvenstva opremljena je senzorom koji radi na frekvenciji od 500 Hz, bilježi svaki dodir s preciznošću od dvije milisekunde i podatke šalje u VAR sobu. Na papiru, to zvuči kao savršeno rješenje. U praksi, međutim, sustav može pogriješiti.
Kako radi senzor u lopti
U lopti se nalazi inercijalni senzor pokreta koji mjeri ubrzanje i rotaciju u tri osi. Sustav bilježi 500 očitanja u sekundi, što znači da svaki dodir lopte može biti registriran s vremenskom preciznošću od 2 ms. Mikro-udarci poput kiše ili dodira trave filtriraju se jer ne mijenjaju putanju lopte. Prag detekcije postavljen je tako da se bilježe samo kontakti koji proizvode promjenu smjera ili rotacije. Slabi dodiri, poput „zakačene kose“, često ostaju ispod praga.
Primjer sporne situacije: Matanović i Veiga
U akciji koja je izazvala polemike, Igor Matanović navodno je dotaknuo loptu glavom, dok je portugalski branič Renato Veiga nedvojbeno i jasno udario loptu tek nekoliko desetaka milisekundi kasnije. Na snimci se ne vidi promjena smjera ni rotacije nakon Matanovića, dok je Veigin udarac jasan i vidljiv. Senzor je ipak zabilježio peak koji je pripisan Matanoviću. Po našem okvirnom izračunu fizikalna analiza pokazuje da je razmak između dva dodira lopte (Matanović – Veiga) trajao oko 67 ms , što je dovoljno vremena da se oba dodira na grafičkom prikazu jasno prikažu razdvojeno. Ako je peak (amplituda) nastao samo od Portugalca Veige, a isti je pripisan Matanoviću, onda se radi o pogrešnoj atribuciji.
Zašto dolazi do moguće pogreške
Algoritam VAR sustava spaja bliske signale kako bi izbjegao lažne dodire. Ako se dva peak-a pojave u razmaku manjem od 100 ms, sustav ih može tretirati kao jedan. Slabi kontakt može biti ispod praga detekcije, dok snažan udarac dolazi kasnije. Sinkronizacija senzora i video feeda također može kasniti nekoliko milisekundi, pa se peak „zalijepi“ uz pogrešan trenutak. Rezultat je da se udarac po lopti portugalskog igrača, koji je sigurno zabilježen, pripisuje hrvatskom igraču koji je bio najbliži lopti u tom trenutku.
Dakle VAR može pogriješiti slučajno, osobito kad se radi o slabim dodirima i vrlo kratkom vremenskom razmaku između dva kontakta. Manipulacija je teoretski moguća, ali praktično vrlo teško izvediva jer bi zahtijevala izmjenu sirovih podataka. U ovom slučaju, najrealnije je da je sustav atribuciju napravio prema prvom slabom signalu, dok je snažniji portugalski udarac „utopljen“ u isti peak ili pogrešno interpretiran.
FIFA-in protokol provjere
U ovakvim slučajevima FIFA provodi višeslojnu reviziju. FIFA ima vrlo strogo definiran postupak provjere spornih VAR situacija, posebno kad se sumnja na pogrešnu atribuciju senzorskih podataka. Proces se odvija u nekoliko faza i uključuje tehničke, video i ljudske provjere.
Tehnička revizija podataka
Sirovi podaci senzora (tzv. raw telemetry) preuzimaju se iz lopte i uspoređuju s vremenskim oznakama video snimke. Analizira se amplituda signala, vrijeme očitanja i sinkronizacija s kamerama. Ako se otkrije da je peak vremenski pomaknut, FIFA-ina tehnička komisija provjerava je li došlo do pogreške u algoritmu sinkronizacije.
Video forenzička analiza
Koriste se visokofrekventne kamere (120–240 fps) i softver za praćenje putanje lopte. Uspoređuje se trenutak dodira s fizičkim promjenama lopte — smjer, rotacija, brzina. Ako lopta ne pokazuje promjenu, a senzor bilježi peak, to se označava kao nepotvrđeni kontakt.
Neovisna revizija
FIFA ima VAR Review Board, neovisno tijelo koje pregledava sve sporne odluke. U reviziji sudjeluju tehnički inženjeri, bivši suci i predstavnici proizvođača lopte (Adidas). Oni imaju pristup sirovim podacima i mogu rekonstruirati situaciju u laboratorijskim uvjetima.
Izvještaj i korektivne mjere
Ako se utvrdi pogreška, FIFA izdaje tehnički izvještaj koji se koristi za nadogradnju algoritma. U slučaju sumnje na ljudsku pogrešku (npr. pogrešna interpretacija u VAR sobi), provodi se disciplinarna analiza rada sudaca. Manipulacija podacima gotovo je nemoguća jer se svi signali automatski kriptiraju i pohranjuju u FIFA-inu bazu u realnom vremenu.
Transparentnost
FIFA ne objavljuje sirove podatke javno, ali u iznimnim slučajevima (npr. SP 2022, utakmica Argentina–Nizozemska) objavila je dijelove grafova radi smirivanja javnosti. U budućnosti se planira objava VAR telemetrije u realnom vremenu na stadionima, što bi gotovo eliminiralo sumnje u manipulaciju. Sve dok se sirovi podaci ne budu objavljivali javno postojat će prostor za sumnju da se čak radi i o namjernim manipulacijama iako su one realno isključene.
Postoji mogućnost da je VAR pogriješio
U slučaju Matanovića i Hrvatske postoji realna mogućnost da je došlo do pogreške u VAR sobi. Na snimci se ne vidi promjena putanje lopte nakon navodnog dodira hrvatskog napadača, dok je kontakt s loptom Portugalca Renata Veige bio jasan i snažan. Ako je peak koji je sustav pripisao Matanoviću zapravo nastao od portugalskog dodira, onda je odluka o poništenju gola bila temeljena na pogrešnoj atribuciji. FIFA se oglasila i objavila da je senzor u lopti registrirao Matanovićev kontakt, no nije poznato je li provedena dodatna revizija kako bi se isključila mogućnost tehničke pogreške. Upravo ta neizvjesnost otvara prostor za zaključak da je Hrvatska u ovom konkretnom slučaju možda bila oštećena, a javnost ostaje uskraćena za potpunu transparentnost podataka.
P.S. FIFA je naknadno objavila fotografije peaka Matanovića i Veige, ali u odvojenim grafikonima što i dalje ostavlja trag sumnje u regularnost odluke VAR-a.
Perica DUJMENOVIĆ
