TradFest u Zagrebu izazvao je žestoke reakcije. Bošnjačke stranke odmah su osudile crtanje karte trećeg entiteta, videći u tome isključivo pokušaj podjele Bosne i Hercegovine. S druge strane, prohrvatski mediji u BiH negirali su da se radi o podjeli, tvrdeći da je riječ o prijedlogu ustavnog rješenja jer ovakva BiH očito ne funkcionira.
Iznenađenje je izazvao kardinal Vinko Puljić. Iako umirovljen, pojavio se na konferenciji i time dao simboličnu težinu skupu. Njegova prisutnost mnogi su protumačili kao znak da i Crkva stoji iza ideje trećeg entiteta, iako on sam nije izgovorio otvorenu podršku. Kritike na društvenim mrežama bile su oštre, jer se smatra da mu nedostaje publiciteta i da je pozvan upravo kako bi se stvorio privid crkvene legitimacije.
Posebnu pažnju izazvala je izjava Marine Pendeš (HDZ BiH). Mediji su prenijeli da podržava treći entitet, no njezine riječi bile su dvosmislene.
“Ja sam htjela takvu jednu konferenciju organizirati ovdje u Plavoj dvorani Doma naroda Parlamentarne skupštine. I meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko čišćenje. Ne vidi se Treći entitet, dragi moji, nego etničko čišćenje nad 250 tisuća Hrvata od ’91. godine”, izjavila je Pendeš.
Mapa joj se sviđa, ali da na njoj ne vidi treći entitet nego etničko čišćenje Hrvata?! Spomenula je broj od oko 250.000 etnički očišćenih, što daje negativnu konotaciju granicama koje su predstavljene. Time je otvorila prostor za različita tumačenja, od podrške do upozorenja.
Iako nema dokaza da je Dragan Čović organizirao konferenciju, logično je pretpostaviti da je njemu ovakav događaj najviše odgovarao. TradFest je mogao poslužiti kao probni balon: da se ispita raspoloženje hrvatskih birača u BiH, stav službenog Zagreba i reakcija bošnjačkih stranaka. Čoviću odgovara zategnuto stanje, jer na raskolu s Bošnjacima godinama homogenizira svoje biračko tijelo. Bošnjačke stranke pak parazitiraju na istim načelima, jer i njima odgovara atmosfera sukoba.
Treći entitet kao koncept nije samo politički manevar, već i ogledalo dubokih podjela i nesigurnosti unutar Bosne i Hercegovine. On služi kao test javnog mnijenja, ali i kao sredstvo za mobilizaciju birača kroz strah i identitetske tenzije. Ovakve ideje često se pojavljuju u trenucima političke krize, kada etablirani akteri traže načine da konsolidiraju moć i legitimitet.
Važno je razumjeti da treći entitet nije nužno zamišljen kao trajno rješenje, već kao instrument pritiska i pregovaračka karta. Njegova funkcija je da destabilizira postojeći okvir i otvori prostor za nove pregovore, često na štetu građanske kohezije i multietničkog suživota.
S druge strane, reakcije na ovu ideju pokazuju koliko je Bosna i Hercegovina i dalje zarobljena u etničkim podjelama. Bošnjački otpor prema smanjenju teritorija i prava nije samo politički, već i egzistencijalni, jer se radi o pitanju opstanka i identiteta. Istovremeno, hrvatski politički akteri koriste treći entitet kao sredstvo za jačanje svoje pozicije, često zanemarujući širi kontekst i moguće posljedice.
Ova dinamika dodatno komplicira mogućnost bilo kakve ustavne reforme koja bi bila prihvatljiva za sve strane. Treći entitet, kao “probni balon”, pokazuje koliko su političke elite spremne igrati na kartu podjela kako bi osigurale vlastite interese, dok građani ostaju zarobljeni u ciklusu nesigurnosti i sukoba.
Treći entitet nije realan projekt, nego alat. Probni balon kojim se mjeri puls javnosti i priprema teren za izbornu kampanju. Bošnjaci su osjetljivi na podjelu BiH, ali i među njima postoje političke struje koje vode politike koje bi mogle pristati na podjelu. Problem s ovom kartom je što Bošnjacima ostavlja tek oko 25% BiH, što je za njih apsolutno neprihvatljivo. Pitanje je kako bi reagirali da im se ponudi 50%. TradFest je pokazao da se u BiH uvijek iznova vraćaju iste karte, jer svaka prijetnja podjelom osigurava pobjedu onima koji žive od straha i sukoba.
PeD | DOMOVINA
