Rusko gospodarstvo je u posljednje tri godine doživjelo značajne promjene zbog rata u Ukrajini. U početnim fazama sukoba, ruska ekonomija je bila prilagođena ratnim uvjetima, s naglaskom na vojnu proizvodnju i državne intervencije. Međutim, kako se sukob nastavlja, pojavljuju se ozbiljni problemi, uključujući usporavanje gospodarskog rasta i rast inflacije.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na rusku ekonomiju su sankcije koje su nametnule zapadne zemlje. SAD i saveznici su uveli širok spektar ekonomskih kazni, uključujući ograničenja na financijski sektor, energetsku industriju i trgovinu. Iako je Rusija uspjela pronaći alternativne tržišne partnere, poput Kine i Indije, dugoročne posljedice sankcija postaju sve vidljivije.
Putinova strategija i politički izazovi
Vladimir Putin nastavlja voditi politiku koja se oslanja na vojnu moć i ekonomske prilagodbe kako bi održao ratne operacije. Međutim, sve je jasnije da Rusija nije spremna na beskonačan rat bez značajnih resursa. Gospodarska iscrpljenost i pad produktivnosti otežavaju održavanje dugotrajne vojne kampanje, dok istovremeno raste nezadovoljstvo među ruskim građanima.
Međunarodni pritisak na Rusiju također raste. Europske zemlje, predvođene Francuskom i Njemačkom, intenzivirale su vojnu pomoć Ukrajini, dok SAD razmatra nove sankcije kako bi dodatno oslabio rusku ekonomiju. Putinova strategija sada uključuje pokušaje diplomatskih pregovora, ali s jasnim ciljem da se osigura što povoljniji ishod za Rusiju.
Rusko gospodarstvo je u fazi preopterećenja, a politički pritisci na Putina rastu. Iako se Kremlj nastoji prilagoditi novim uvjetima, dugoročne posljedice rata i sankcija stvaraju ozbiljne izazove. Putinova politika prema Ukrajini ostaje nepopustljiva, ali ekonomska realnost može prisiliti Rusiju na promjene u strategiji.
Ukrajinski mediji
Mediji iz Ukrajine tjeraju vodu na svoj mlin. Također pišu kako je rusko gospodarstvo debelo u recesiji i po njima ne postoje nikakvi vidljivi tragovi njegovog oporavka.
Okupiran teritorij Ukrajine danas u cijelosti liči na spaljenu zemlju. Putin od tih teritorija nema nikakve koristi. Situaciju na okupiranim ukrajinskim područjem njihovi mediji ilustriraju sljedećim riječima: „Rusija je sada poput medvjeda koji se probudio usred zime i hitno treba nešto za jelo, inače će uginuti od iscrpljenosti. Ali u Ukrajini je nemoguće naći nešto za jelo.“
Ukrajinski analitičari tvrde da bi Putin mogao svoju agresiju nastaviti na neku drugu europsku zemlju. Kako kažu, on nema izbora.
Dodatno k tomu ukrajinski mediji se hvale, valjda radi podizanja morala Ukrajinaca kako im Francuzi sada isporučuju cijelu svoju godišnju proizvodnju Caesar haubica, a Nijemci, predvođeni Merzom, spremaju se ustupiti Ukrajini oružje dugog dometa. Ukrajina Francuze i Nijemce vidi kao svoje najpouzdanije partnere.
Također mediji pesimistično prenose, kako kažu, Trumpova maštanja o prekidu vatre. Ukrajinci su uvjereni da je točka iza koje nema povratka pređena. Putin je osuđen da ide do kraja i nikakvo primirje neće zaustaviti njegovu potrebu da novom agresijom pokuša zaustaviti recesiju u Rusiji. Umjesto primirja i zaustavljanja rata Ukrajinci očekuju dodatnu ekspanziju osvajačkih snaga iz Kremlja.
