Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se pohvalio na mreži X da je razgovarao s Galit Pegel veleposlanicom Izraele u Bosni i Hercegovini. Tema razgovora je bila aktualna situacija na Bliskom istoku i izazovi s kojima se Izrael suočava.
Čović je u svojoj objavi naveo da je od veleposlanice informiran o stavovima Izraela i trenutačnim okolnostima u toj zemlji.
Premda Čović nije naveo da je dao podršku Izraelu na temelju reakcije veleposlanice Peleg to se moglo zaključiti. Naime, Čović je razgovor s veleposlanicom Peleg na svom X profilu uvio u celofan na način da je biranim riječima informirao kako je veleposlanici izrazio sućut zbog žrtava i razaranja te je napisao kako se nada da će stabilnost i mir u regionu biti uspostavljeni što je prije moguće.
No, veleposlanica Peleg je bila konkretnija, zahvalila se Čoviću istaknuvši kako je dobro vidjeti da Hrvati u BiH stoje na pravoj strani povijesti. Takva izjava Peleg može samo značiti da je Čović dao punu podršku Izraelu.
Na prvi pogled, riječ je o protokolarnoj komunikaciji gdje je Čović uljuđeno izrazio sućut i želje za mirom, a sve kroz uobičajenu razmjenu stavova kako diplomatsko-politička praksa i nalaže. Međutim, u političkom kontekstu BiH ovakva objava ima mnogo dublje značenje. Čović se pozicionira kao lider koji gradi veze sa zapadnim saveznicima, a istovremeno diferencira hrvatski politički korpus od bošnjačkog, koji tradicionalno stoji uz Iran i Palestinu.
Spoke to H.E. @GalitPeleg who informed me about the stances of Israel and the challenges 🇮🇱 is faced with. Expressing condolences for every victim and destruction, I expressed my sincere hope that stability and peace will be established across the region at the earliest time. pic.twitter.com/k3zcvdLA1Y
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) March 16, 2026
Čovićev potez je kalkulantski jer mu donosi višestruke koristi: Čović ovim činom stvara međunarodni imidž. Predstavlja se kao prozapadni lider, što mu može donijeti dodatne bodove u Bruxellesu i Washingtonu. Osim toga jasno diferencira Hrvate od Bošnjaka, naglašavajući identitetsku distinkciju kroz vanjskopolitičku temu. Pri tomu Čović pokazuje suosjećanje sa žrtvama Izraela, ali ni jednom riječju ne spominje stradanja Iranaca i Palestinaca čime svoju politiku čini jednostranom i otvoreno svrstanom uz Izrael.
Bošnjački mediji su po očekivanju reagirali vrlo kritički. Njegov potez ocjenjuju kao jednostran i kao čista provokacija Bošnjaka. Čovićeva poruka se interpretira kao svjesno svrstavanje uz Izrael i ignoriranje palestinskog stradanja. Komentatori ističu da Čović koristi vanjsku politiku za unutrašnje poene, dok analize upozoravaju da ovakve izjave mogu dodatno produbiti nepovjerenje i političke podjele.
Tipične poruke u bošnjačkim medijima su ove vrste: „Čović se stavio na stranu Izraela, dok bošnjački narod bezrezervno podržava Palestinu.“ „Njegova poruka saučešća je prazna, jer se ne spominje palestinsko stradanje“. Ovakve i slične poruke jasno pokazuju ogorčenost Bošnjaka na ovako otvorenoj i jednostranoj potpori Izraelu od strane Čovića.
Čovićeva objava na mreži X ima potencijal da produbi polarizaciju u BiH. Čović objavom u ime Hrvata gradi imidž lojalnosti prema zapadnim saveznicima. S druge strane Bošnjaci se osjećaju ignoriranim i provociranim. Vanjskopolitičke teme tako postaju alat za unutarnju legitimaciju, a medijska dinamika dodatno naglašava razlike u interpretaciji.
Čovićeva objava nije tek protokolarna gesta, ona je snažna politička poruka. Njome HDZ BiH pokazuje da se pozicionira uz Izrael i zapadne saveznike, svjestan da će time izazvati negativne reakcije kod bošnjačkog korpusa. U Bosni i Hercegovini koja je puna podjela, političkih prepucavanja i markiranja etničke netrpeljivosti ovakve poruke oblikuju percepciju i odnose, produbljujući razlike i otežavajući dijalog.
PeD | DOMOVINA
