Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će nakon pobjede stranačkog kandidata Siniše Karana za predsjednika Republike Srpske krenuti u donošenje “suverenističkih odluka” koje bi entitetu vratile ovlasti prenesene na državu BiH. Iako tvrdi da ne zagovara secesiju, Dodik poručuje da RS neće ostati u sadašnjoj arhitekturi BiH.
Na konferenciji za medije Dodik je istaknuo da izborni rezultat vidi kao dokaz ispravnosti svoje politike i poticaj da je nastavi još odlučnije.
“Mi ćemo sada morati staviti na dnevni red naše suverenističke odluke”, rekao je.
SNSD će, prema Dodikovim riječima, parlamentu RS-a predložiti vraćanje ovlasti koje su nakon Daytonskog sporazuma prenesene na državu BiH. To uključuje: formiranje vlastite vojske, kontrolu granične policije i obavještajne službe, ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH i pravo na prikupljanje poreza koje pripada državi.
Dodik tvrdi da za takvu politiku ima podršku Rusije, Srbije, Izraela, Mađarske i “nekih europskih država”, navodeći čestitke Sergeja Lavrova i Benjamina Netanyahua. Rekao je da je 15 država spremno priznati nezavisnu RS “u roku od 48 sati”, ali bez ikakvih dokaza i dodatnih uvjeravanja da su ta priznanja osigurana.
Posebno se obrušio na članove Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i sutkinju Senu Uzunović, koja ga je prošle godine osudila na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Najavio je i da će svim Srbima zaposlenima u državnim institucijama BiH biti ponuđeno da napuste te pozicije, uz obećanje novih radnih mjesta u RS-u.
Novoizabrani predsjednik RS-a Siniša Karan najavio je donošenje entitetskog izbornog zakona kako bi RS samostalno organizirao izbore, te preispitivanje svih zakona donesenih na temelju odluka visokih predstavnika.
“Pred nama su teške zadaće. RS je napadnuta”, izjavio je Karan, dodajući da entitet ima pravo na “potpuno samostalni status” unutar BiH.
I Dodik i Karan ponavljaju tezu da RS ne traži secesiju, već “izvorni Dayton”. No, najavljeni potezi, povrat ovlasti, vlastiti izborni zakon i pozivi na napuštanje državnih institucija, faktički vode ka razdvajanju entiteta od države.
Konaković: Bilo bi dobro da Dodik ide češće u SAD
Iako Dodik svoje poteze predstavlja kao “suverenističke odluke” i tvrdi da ima međunarodnu podršku, teško je izbjeći dojam da se radi o političkim spinovima. Njegova obećanja da će svim zaposlenicima iz RS-a u državnim institucijama osigurati nova radna mjesta zvuče nerealno. Prošle godine, kada je uoči suđenja pozvao Srbe da napuste državne funkcije, gotovo nitko se nije odazvao.
Sumnjivo je i Dodikovo pozivanje na navodnu podršku SAD-u. Njegov nedavni boravak u Washingtonu teško da je rezultirao obećanjima američke administracije, budući da je Vijeće ministara BiH, uključujući i srpske ministre, upravo podržalo Program reformi s NATO savezom. Inače SNSD i srpski ministri do sada su bili protiv svih inicijativa o priključenju BiH NATO savezu. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković to je izravno povezao s posjetom izaslanstva vlasti RS-a Washingtonu, u kojem su bili Dodik i Željka Cvijanović.
Sve upućuje na to da je Dodik u SAD-u prije “dobio po ušima” nego što je isposlovao potporu za svoje secesionističke ciljeve. Njegova retorika o “izvornom Daytonu” stoga više djeluje kao blef i pokušaj mobilizacije domaće publike, nego kao realna politička strategija s međunarodnim zaleđem.
DOMOVINA
