Europa je stoljećima gradila svoju moć na industriji. Od britanske parne lokomotive do njemačke kemijske industrije, od francuskih automobila do talijanske metalurgije, upravo je industrija bila temelj europske snage. No industrija ne postoji bez energije. Jeftina i stabilna energija bila je gorivo koje je pokretalo europski rast. Danas, nakon prekida dotoka ruskih energenata, Europa se suočava s pitanjem: može li opstati kao industrijski div bez temelja na kojem je izgrađena?
Energija kao temelj moći
Energetski resursi nisu samo pitanje gospodarstva, nego i pitanje geopolitike. Europa je desetljećima imala privilegiju oslanjati se na relativno jeftinu energiju. Najprije vlastiti ugljen i naftu, a kasnije ruski plin. Taj plin bio je ključan za industriju: metalurgija, kemijska proizvodnja, gnojiva, staklo, cement, sve su to sektori koji ovise o stabilnim i povoljnim energentima. Kada je taj temelj nestao, cijela konstrukcija počela se ljuljati.
Gubitak ruskih energenata
Rat u Ukrajini prekinuo je dotok ruskog plina i nafte. Europa se okrenula američkom LNG-u i drugim alternativama, ali po višestruko većoj cijeni. Prema podacima Eurostata, cijena uvoza LNG-a u EU krajem 2024. bila je gotovo četiri puta viša nego početkom 2021.[1] To je značilo da europske tvornice više ne mogu konkurirati azijskim i američkim. Dok Kina i Indija dobivaju energiju po nižim cijenama, Europa plaća skupu sigurnost. Rezultat je zatvaranje tvornica, seljenje proizvodnje i gubitak radnih mjesta.
Posljedice za industriju
Industrija je srce Europe. Bez nje, kontinent postaje samo tržište, prostor potrošnje, a ne proizvodnje. Gubitak industrije znači gubitak znanja, tradicije i inovacija. Prema Eurostatu, proizvodnja industrijskih dobara u EU pala je za 1,2% u 2023. u odnosu na prethodnu godinu[2], a pad se nastavio i u 2024. s dodatnih 2%. Tvornice koje su desetljećima bile simbol europske moći sada se gase ili sele. To ne znači samo ekonomski pad, nego i političku slabost. Europa koji ne proizvodi, ne može diktirati pravila igre.
Socijalne posljedice
Gubitak industrije pogađa i društvo. Radnici ostaju bez posla, regije koje su živjele od tvornica postaju prazne. Njemački industrijski savezi upozoravaju da bi se do 2030. moglo zatvoriti na tisuće radnih mjesta ako se ne pronađe rješenje. Socijalne države, koje su bile ponos Europe, suočavaju se s rastućim troškovima i smanjenim prihodima. Građani plaćaju skuplju energiju i hranu, a političke elite samo nude regulacije umjesto stvarne moći. To stvara nepovjerenje i političke podjele.
Povijesna usporedba
Europa je već jednom prošla kroz industrijsku revoluciju i tada je postala svjetski lider. Danas prolazi kroz obrnuti proces – deindustrijalizaciju. Povijest pokazuje da onaj tko izgubi primat gubi i moć. Primjer Britanije nakon gubitka kolonija pokazuje kako se nekadašnji div može pretvoriti u regionalnog igrača. Europa je danas na sličnom putu.
Može li se industrija vratiti?
Pitanje je može li Europa vratiti svoju industriju. Odgovor je: da, ali samo ako pronađe jeftinu i stabilnu energiju. To znači da mora razmotriti sve opcije, od obnovljivih izvora do nuklearne energije, ali i od potencijalnog savezništva s Rusijom. Međunarodna energetska agencija (IEA) upozorava da će Europa dugoročno imati najskuplju energiju među velikim ekonomijama, ako ne pronađe nova rješenja.[3] Povratak industrije zahtijeva hrabru odluku: hoće li kontinent nastaviti plaćati skupu energiju ili će tražiti pragmatično rješenje?
Tehnološki izazovi
Dok Europa gubi industriju, druge sile ulažu u nove tehnologije. Sjedinjene Države, Kina i Indija razvijaju umjetnu inteligenciju, svemirske programe i nove energetske izvore. Europa se bavi regulacijama i birokratskim raspravama. To znači da gubi utrku u najvažnijem području, u tehnologiji. Ako se ne probudi, postat će kontinent koji kupuje tuđe inovacije, umjesto da ih stvara.
Povijesna dilema Europe
Europa se nalazi pred povijesnom dilemom: hoće li ostati regulator bez industrije ili će se vratiti kao industrijski div? Ova dilema nije samo ekonomska, nego i politička. Bez industrije, Europa gubi moć. Bez moći, gubi identitet. Ako se ne probudi, postat će periferija povijesti.
Europa mora naći rješenje
Energija i industrija su srce Europe. Bez njih, kontinent ne može opstati kao faktor. Rat u Ukrajini pokazao je koliko je Europa ranjiva kada izgubi temelj na kojem je izgrađena. Ako želi preživjeti, mora pronaći način da vrati jeftinu i stabilnu energiju. To može značiti obnovljive izvore, nuklearnu energiju ili savezništvo s Rusijom. Bez te odluke, Europa će nastaviti kliziti prema periferiji povijesti.
U petom nastavku feljtona analizirat ćemo hranu i resurse, moć žitnog bloka Europe i Rusije i pokazati kako bi prehrambena sigurnost mogla postati ključni faktor u globalnoj politici.
[1] Izvor: High North News
[2] Izvor: Europska komisija
[3] Izvor: IEA – Interntional Energy Agency
(kraj 4. dijela — nastavlja se…)
DOMOVINA
