U koordiniranoj diplomatskoj akciji, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija službeno su priznale državu Palestinu. Time su se pridružile preko 150 zemalja članica Ujedinjenih naroda koje su već dale takvo priznanje. Ostaje još oko 40 zemalja koje Palestinu ne priznaju kao suverenu državu, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Priznanje države Palestine od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije zvuči kao moralni trijumf. No je li to zaista korak ka pravdi ili samo još jedna epizoda u dugoj seriji međunarodnog licemjerja?
Ove tri zapadne sile, tradicionalno bliske saveznice Sjedinjenih Američkih Država, odlučile su priznati Palestinu kao suverenu državu. Time su se pridružile većini svijeta: više od 150 zemalja članica Ujedinjenih naroda već je priznalo Palestinu, dok oko 40 zemalja, uključujući SAD, Njemačku i Japan, to još uvijek odbija učiniti.
Što priznanje znači?
Formalno, priznanje daje Palestincima dodatnu diplomatsku težinu. No realnost na terenu ostaje nepromijenjena. Gaza je razorena, Zapadna obala pod izraelskom kontrolom, a Istočni Jeruzalem predmet stalnog spora. Palestinska samouprava ima ograničene ovlasti, dok Hamas, koji vlada Gazom, ostaje neprihvatljiv partner za većinu zapadnih vlada.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da priznanje ima za cilj „oživjeti nadu u mir i dvodržavno rješenje“. Kanadski premijer Mark Carney naglasio je da priznanje „nije nagrada za Hamas“, već podrška onima koji traže mirnu koegzistenciju. Australijski premijer Anthony Albanese dodao je da je riječ o „međunarodnom naporu za prekid rata i izgradnju održivog mira“.
Reakcije su podijeljen
Europska unija je podijeljena. Francuska i Portugal najavljuju priznanje Palestine u narednim danima, dok Njemačka i Nizozemska ostaju rezervirane. Sjedinjene Američke Države, pod predsjednikom Donaldom Trumpom, oštro se protive ovom potezu. Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da priznanje „nagrađuje Hamas“ i da je „simbolično, bez stvarnog učinka“.
Izrael je reagirao bijesno. Premijer Benjamin Netanyahu poručio je da „Palestinska država neće biti uspostavljena zapadno od Jordana“ i da je priznanje „nagrada za terorizam“. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je potez „nagradom za džihadistički Hamas“. Ratna politika Izraela se, unatoč međunarodnim kritikama, nastavlja nesmanjenom žestinom s više od 65.000 poginulih u Gazi od listopada 2023. godine.
Značaj priznanja od strane saveznika SAD-a
Priznanje Palestine od strane Britanije, Kanade i Australije ima posebnu težinu jer su to zemlje koje su tradicionalno bile najbliži saveznici Sjedinjenih Država. Njihov potez signalizira rastuće nezadovoljstvo izraelskom politikom i sve dublju podjelu unutar zapadnog bloka. Ipak, bez američke podrške, priznanje ostaje bez konkretne snage u međunarodnim institucijama poput Vijeća sigurnosti UN-a, gdje SAD ima pravo veta.
Priznanje bez teritorija?
Ključno pitanje ostaje: što se zapravo priznaje? Palestina nema jasno definirane granice, nema teritorijalnu kontrolu, a rat je dodatno razorio infrastrukturu. Gaza je ekonomski neodrživa, bez industrije, bez rudnih bogatstava, bez resursa za samoodrživost. Čak i u hipotetskom miru, Palestina bi bila zavisna o međunarodnoj pomoći.
Priznanje Palestine danas više je moralna gesta nego pravno-politički čin. Ono priznaje patnju palestinskog naroda, ali ne stvara funkcionalnu državu. U tom smislu, može se reći da je riječ o licemjernom potezu – simboličnom, ali bez stvarne volje da se riješi sukob. Izrael neće vratiti granice na linije iz 1967. godine, a Palestina ostaje zagonetka bez rješenja.
Je li pesimizam opravdan?
Možda na sve izgleda previše pesimistično, ali trenutačna realnost pokazuje da priznanje Palestine, bez jasnog teritorija, bez suvereniteta i bez ekonomskih temelja, nema stvarnog smisla. Ostaje pitanje: je li ovo priznanje korak prema miru ili samo još jedan diplomatski manevar bez sadržaja?
Jer ako se priznaje država koja ne postoji, ne kontrolira svoj teritorij, nema resurse za opstanak i ne može definirati svoje granice onda se ne priznaje država, već ideja. A ideje, koliko god bile plemenite, ne zaustavljaju tenkove.
PeD | DOMOVINA
