U Francuskoj, zemlji koja se često opisuje kao najsekularnija u Europi, posljednjih godina događa se iznenađujući trend: tisuće odraslih osoba odlučuju se na krštenje. Samo na Uskrs 2025. godine kršteno je gotovo 18.000 ljudi, a polovica njih mlađa je od 25 godina. Svećenici ističu da razlozi variraju, od osobnih duhovnih potraga, preko utjecaja požara u katedrali Notre-Dame 2019. i pandemije koronavirusa, pa sve do potrebe za zajednicom u vremenu obilježenom individualizmom i usamljenosti.
Primjer pariške župe Presvetoga Trojstva pokazuje kako se broj odraslih krštenja stalno povećava: od četiri 2022. godine, preko 19 i 25 u narednim godinama, pa sve do 34 u 2025. i 32 uoči Uskrsa 2026. Kandidati dolaze iz različitih društvenih slojeva – najmlađi imaju dvadesetak godina, a najstariji pedesetak. Svećenici govore o „kucanju na vrata Crkve“ i naglašavaju da je riječ o osobnim susretima s Bogom.
Fenomen prate i crkveni predstavnici iz Europe, Vatikana i SAD-a. Kardinal Jean-Marc Aveline, predsjednik Francuske biskupske konferencije, priznao je da su mladi došli „putovima koje biskupi nisu planirali“, što Crkvi nameće novu odgovornost. Vlč. Maxime de La Martinière upozorava da katekumenat, priprava odraslih za krštenje, mora postati središte župnog života. Kandidati vjeru otkrivaju na različite načine: neki preko društvenih mreža, drugi kroz osobna istraživanja, a ima i onih koji su se informirali putem Biblije ili internetskih sadržaja.
Iako se ponekad postavlja pitanje političke orijentacije novokrštenih, svećenici naglašavaju da među njima ima ljudi iz različitih pozadina, od ezoterijskih skupina do muslimana bez političke pripadnosti. Mnogi mladi žele se zauzimati za socijalnu pravdu, a crkve su sve punije na večernjim misama.
Sličan trend bilježi se i u Njemačkoj. Katolička Crkva ondje svake godine gubi stotine tisuća članova, ali istodobno raste broj odraslih kandidata za krštenje. U Münchenu je kardinal Reinhard Marx primio šezdesetak kandidata, 60 posto više nego prethodne godine. Berlinski nadbiskup prijavio je rekordnih 170 kandidata, a i manje biskupije poput Magdeburga, Limburga ili Erfurta bilježe rast. Osim novih kandidata, sve je više povratnika, ljudi koji su ranije napustili Crkvu, a sada se žele vratiti jer osjećaju da im nešto nedostaje.
Za crkvene predstavnike u obje zemlje ovo je znak nade, ali i izazov. Novokrštenima će trebati trajno vodstvo i uključivanje u zajednice. Kako kaže kardinal Marx, riječ je o ljudima koji traže orijentaciju, temelj i pouzdanu zajednicu u vremenu nesigurnosti.
DOMOVINA
