Prosvjedi u Iranu započeli su krajem prosinca 2025. zbog ekonomskog kolapsa i rastuće inflacije, a ubrzo su se pretvorili u otvoreni izazov režimu koji vlada od Islamske revolucije 1979. godine. Demonstracije su zahvatile više od 100 gradova i pokrajina, uključujući Teheran, gdje su snimke pokazale tisuće ljudi na ulicama unatoč represiji.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, ubijeno je najmanje 538 ljudi, dok je uhićeno više od 10.600 prosvjednika. Samo u teheranskim bolnicama liječnici su prijavili više od 200 mrtvih od vatrenog oružja. Vlasti tvrde da su među poginulima i pripadnici sigurnosnih snaga, a prosvjednike nazivaju „teroristima“.
Iran je uveo potpunu internetsku blokadu, što otežava protok informacija i potvrdu stvarnog stanja.
Predsjednik Masoud Pezeškian optužuje SAD i Izrael da „siju kaos“ i poziva obitelji da spriječe mlade da se pridruže prosvjedima. Parlament je upozorio da će američke baze i izraelski ciljevi biti legitimne mete ako Washington intervenira.
Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će SAD vojno reagirati ako režim u Teheranu nastavi ubijati prosvjednike. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da izraelska vojska prati događaje i da je spremna odgovoriti „silom ako bude potrebno“.
Iranska dijaspora organizirala je prosvjede u Berlinu, Londonu i drugim gradovima, tražeći podršku međunarodne zajednice. Sin posljednjeg iranskog šaha koji živi u egzilu Reza Pahlavi, pozvao je građane da „ne napuštaju ulice“ i da se odupru režimu.
Nemiri u Iranu predstavljaju najveći izazov režimu u posljednjih nekoliko godina. Ako represija potraje, broj žrtava mogao bi dodatno rasti, a zemlja se suočava s rizikom daljnje destabilizacije i međunarodne intervencije.
S obzirom na prijetnje Teherana da će ciljati američke baze i izraelske ciljeve, kriza bi se mogla preliti u širi regionalni sukob.
Iran je u dubokoj političkoj i društvenoj krizi. Prosvjedi pokazuju nezadovoljstvo naroda zbog ekonomskih problema i autoritarnog režima, dok međunarodna zajednica balansira između podrške prosvjednicima i straha od eskalacije sukoba. Situacija ostaje neizvjesna, a posljedice bi mogle imati globalni odjek.
DOMOVINA
