Dok Moldavija broji dane do parlamentarnih izbora zakazanih za 28. rujna, zemlja se trese pod optužbama koje dolaze iz najviših državnih institucija. Moldavsko Tužiteljstvo za borbu protiv organiziranog kriminala objavilo je da je privedeno 74 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u obuci u Srbiji, s ciljem izazivanja nereda u Moldaviji. Zaplijenjeni su novac, uniforme, oružje i eksploziv, a u pozadini se, prema navodima, nalaze ruski obavještajci.
Predsjednica Maja Sandu, proeuropski orijentirana liderica zemlje kandidata za članstvo u EU, upozorila je da Kremlj ugrožava neovisnost i europsku budućnost Moldavije. Opozicija, bliska Moskvi, optužuje Sandu da koristi incident za zastrašivanje birača neposredno pred izbore.
Moldavski pravosudni organi objavili su video snimke vojnih kampova u Srbiji, navodno organiziranih od strane ruskih tajnih službi. Na snimci se vidi pečat iz putovnice s graničnog prijelaza Srpska Crnja, datiran na 24. srpnja 2025. godine. Prema istom izvoru, u treninzima je sudjelovalo više desetina ljudi, obučavanih za probijanje policijskih kordona, pružanje otpora organima reda, korištenje gumenih palica, lisica, pa čak i vatrenog oružja.
Uhićeni su izjavili da su u Srbiji boravili nekoliko dana, te da su za svoj angažman bili plaćeni između 250 i 420 eura, ovisno o hijerarhijskom statusu u grupi. BBC navodi da među instruktorima nije bilo državljana Srbije, da su svi govorili ruski, te da su Moldavci legalno ušli u zemlju. Srpske vlasti se zasad ne optužuju za suradnju, ali ni ne komentiraju slučaj.
Iz Europske komisije, glasnogovornica Anita Hiper poručila je da EU očekuje neovisnu istragu. Istovremeno, iz Rusije stižu optužbe da Europa planira okupaciju Moldavije. Centar za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fond) iz Beograda, preko Marka Savkovića, upozorava da je teško zamisliti da se takvi kampovi odvijaju bez znanja vlasti, te poziva službeni Beograd da se oglasi.
BBC podsjeća da Srbija ima prijateljske odnose s Moldavijom, koja je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije priznala Kosovo. No, odnosi se sada nalaze pod pritiskom.
Rat narativa
Europska povjerenica Marta Kos izjavila je da su saznanja o kampovima “ogromno priznanje za otpornost moldavske vlade”. Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) uzvraća optužbom da Bruxelles nameće rusofobnu politiku i raspoređuje trupe s ciljem okupacije Moldavije. Na to je Hiper odgovorila da se neće upuštati u rusku propagandu.
Predsjednica Sandu tvrdi da Moskva troši stotine milijuna eura kako bi utjecala na izbore, plaćajući ljude da šire strah i izazivaju nasilje. Rusija odbacuje optužbe, tvrdeći da Sandu potiče antirusko raspoloženje radi osvajanja glasova.
Tajna mreža i Šorova sjena
BBC je objavio rezultate istrage o tajnoj mreži za širenje lažnih vijesti u Moldaviji, financiranoj iz Moskve. Novinarka na tajnom zadatku otkrila je da su članovi mreže nudili novac za objavljivanje proruske propagande. Mreža je povezana s moldavskim oligrahom Ilanom Šorom, koji je pod američkim sankcijama i trenutno boravi u Moskvi.
Balkanski trag
Ovo nije prvi put da moldavske vlasti upozoravaju na obuke u zemljama Zapadnog Balkana. Uoči predsjedničkih izbora i referenduma 2024., tvrdili su da su stotine mladih obučavane u Rusiji, BiH i Srbiji za izazivanje nereda. Jedan sudionik je za moldavske medije izjavio da je boravio u Republici Srpskoj, a zatim u selu Radenka u istočnoj Srbiji, gdje je prošao borbene vježbe i obuku za upravljanje dronom.
Centar za informacije na Američkom univerzitetu u Bugarskoj navodi da je Srbija među glavnim metama ruske kampanje dezinformacija. Analiza više od pola milijuna tekstova pokazala je da je Srbija četvrta u Europi po broju objava koje šire rusku propagandu, prenijela je Al Jazeera.
Povijesni referendum i europski put
Moldavija je još u veljači 2023. optužila Moskvu da planira državni udar. Tada su navodili da Kremlj planira infiltraciju agenata iz Rusije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić demantirao je umiješanost Srbije u ove aktivnosti i od Moldavije je zatražio konkretne informacije.
Maja Sandu je 2020. pobijedila Igora Dodona, a 2024. osvojila drugi mandat uz referendum o promjeni Ustava i obvezivanju zemlje na pridruživanje EU. Rezultat je bio tijesan — 50% za europski put, 49,54% protiv. Presudili su glasovi dijaspore, a referendum je nazvan povijesnim.
Moldavija, nekadašnja sovjetska republika s 2,6 milijuna stanovnika, među najsiromašnijima je u Europi. Energetski je dugo ovisila o ruskom plinu, a značajan dio stanovništva govori ruski. Pridnjestrovlje ostaje ocijepljen teritorij pod kontrolom ruskih trupa.
Od početka agresije na Ukrajinu 2022., Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata. Vanjskopolitički balansira između europske integracije i vojne neutralnosti, dok pomoć EU postupno smanjuje njezinu ovisnost o Moskvi.
Ped | DOMOVINA
