Dokument je prvi put nakon 16 godina eksplicitno prepoznao problem koji izaziva nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka.
Vijeće Europe traži sveobuhvatne izmjene koje će uključiti presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku), kako bi se svim građanima omogućilo kandidiranje na najviše funkcije. Posebno je naglašeno da je način izbora članova Predsjedništva “predugo bio kamen spoticanja” između Hrvata i Bošnjaka.
Rezolucija upozorava da sadašnji model dodatno produbljuje nepovjerenje i političke tenzije.
Dokument je pohvalio povlačenje nekih spornih zakona u BiH, ali je naglasio da bez reforme izbornih i ustavnih pravila nema trajne stabilnosti.
Činjenica da je Željko Komšić biran četiri puta glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva, izazvala je snažne kritike hrvatskih političkih predstavnika.
Ponovnim kandidiranjem savjetnik Komšića i kandidat DF-a Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva na predstojećim izborima doživljava se kao nastavak iste prakse.
Vijeće Europe zagovara europske standarde te jasno povezuje reforme s europskim vrijednostima kao što su: ravnopravnost, vladavina prava i demokratska stabilnost.
Upozoren je da bez rješavanja pitanja izbornog zakona, BiH će teško napredovati prema EU i neće moći zadržati kredibilitet u međunarodnim institucijama.
Rezolucija šalje signal i susjednim državama da je BiH pod povećalom europskih institucija, posebno u kontekstu etničkih napetosti i blokada institucija.
Ova rezolucija je najjasniji međunarodni pritisak u posljednjem desetljeću da se u BiH riješi problem izbora članova Predsjedništva i da se implementiraju presude Europskog suda za ljudska prava. Ona otvara prostor za novi politički dijalog i potencijalno smanjenje nepovjerenja između Hrvata i Bošnjaka, ali uspjeh ovisi o spremnosti domaćih političkih aktera da se dogovore o modelu koji će biti i pravedan i funkcionalan.
DOMOVINA
