U posljednje vrijeme portali pod kontrolom HDZ-a BiH sve glasnije zagovaraju ideju trećeg entiteta. Njihovi naslovi i komentari stvaraju atmosferu kako je to „jedino rješenje za Hrvate“, dok paralelno plasiraju priče o lobiranju u Washingtonu i navodnom okretanju američke diplomacije ka podršci Hrvatima. Medijska mašinerija tako oblikuje javno mnijenje, uvjeravajući birače da je treći entitet ne samo moguć, nego i izvjestan. No, pogled na kronologiju Čovićevih izjava pokazuje da je primarno riječ o predizbornom spinu koji se ponavlja iz ciklusa u ciklus.
Predizborna retorika kroz godine
2006. Čović je poručivao da „Hrvati moraju imati svoj entitet ako želimo jednakopravnost“. Tema je tada služila za homogenizaciju birača, ali je međunarodna zajednica odmah odbacila ideju.
2010. Pred kampanju je govorio da „Treći entitet nije prijetnja, nego rješenje za stabilnost BiH“. Nakon izbora priča je nestala, jer su OHR i EU jasno rekli da je treći entitet neprihvatljiv.
2014. Čović je upozoravao: „Ako ne bude izmjena Izbornog zakona, treći entitet je jedina opcija“. Fokus je bio na izboru hrvatskog člana Predsjedništva. Nakon izbora HDZ je ušao u koaliciju, a priča se povukla.
2018. U kampanji je poručivao: „Treći entitet je realnost ako se nastavi majorizacija Hrvata“. To je bilo nakon što je Komšić izabran glasovima Bošnjaka. Međunarodna zajednica je ponovo odbacila ideju, a nakon izbora tema je nestala.
2022. Čović je izjavio: „Bez trećeg entiteta nema BiH“. Retorika je bila snažna u Hercegovini, ali nakon izbora HDZ je ušao u vlast i priča se ugasila.
2025. U razmaku od nekoliko dana dao je kontradiktorne izjave: prvo „Besmisleno je pričati o trećem entitetu“, a zatim „Kad bih mogao, napravio bih ga“. Time je ponovo izazvao polarizaciju javnosti, ali bez realnog plana.
Stavovi međunarodnih faktora
OHR uvijek dosljedno ponavlja da Dejton definira dva entiteta i da treći nije opcija. Svaka priča o trećem entitetu ocjenjuje se kao destabilizirajuća. Europska unija naglašava da treći entitet nije u skladu s europskim putem BiH i da rasprave o njemu odvlače pažnju od reformi potrebnih za integracije. Sjedinjene Američke Države stalno poručuju da podržavaju teritorijalni integritet BiH i da treći entitet nije rješenje, već bi produbio podjele.
Kroz sve izborne cikluse jasno se vidi obrazac: pred izbore Čović intenzivira priču o trećem entitetu, a nakon izbora je gasi. Time homogenizira hrvatsko biračko tijelo i učvršćuje svoju poziciju, dok međunarodni faktori dosljedno odbacuju ideju kao destabilizirajuću i neustavnu.
Malo bi, malo ne bi
No, priča o Trećem entitetu ima i drugu dimenziju osim predizbornog sredstvo za mobilizaciju glasača. Iza te priče stoji i ozbiljno lobiranje. Čović ne troši novac na lobističke firme u Washingtonu samo da bi održavao priču živom u medijima. Njegova namjera je stvarna: kada bi imao ustavne i političke uvjete, treći entitet bi bio njegov projekt. Međutim, svjestan je da je to protustavno rješenje i da bi otvoreno zagovaranje moglo dovesti do međunarodnih sankcija i izolacije.
Zato se njegova strategija kreće između dva pola: javno glumljenje umjerenosti i negiranje da radi na trećem entitetu, dok paralelno njegovi mediji i lobisti plasiraju narativ da je treći entitet „jedino rješenje za Hrvate“ i da američka diplomacija navodno mijenja kurs. Time se održava pritisak i mobilizacija birača, a istovremeno izbjegava direktan sukob s međunarodnim faktorima.
U konačnici, treći entitet ostaje politički cilj koji Čović ne može ostvariti, ali ga koristi kao stalni instrument mobilizacije i pregovaračke moći. Njegova snaga nije u ustavnim temeljima, nego u lobističko-medijskom spinu koji se ciklično vraća, svaki put kada treba podgrijati atmosferu i homogenizirati hrvatsko biračko tijelo.
DOMOVINA
