Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, obratila se prisutnima na svečanosti u organizaciji Bosanskog akademskog društva i Misije Bosne i Hercegovine pri OSCE-u. U emotivnom i oštrom govoru, Biserko je poručila da sjećanje na genocid mora biti više od pukog obilježavanja – ono mora biti temelj za istinu, pravdu i odgovornost, prenosi portal Slobodna Bosna
“Dok obilježavamo 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, mi činimo više od pukog odavanja počasti žrtvama. Pozvani smo da branimo istinu”, istaknula je Biserko, podsjećajući da je Rezolucija UN-a o Srebrenici iz 2024. godine jasna poruka svijetu da se zločin mora nazvati pravim imenom – genocidom.
Govoreći o aktuelnom političkom i društvenom kontekstu u Srbiji, Biserko je naglasila: “Tri decenije kasnije suočavamo se s grubom realnošću. Srbija ne samo da negira genocid, nego nastavlja da opravdava i politički reproducira samu ideologiju koja ga je omogućila.“
Posebno je upozorila na fenomen „srpskog sveta“, nazivajući ga modernom verzijom projekta „Velike Srbije“.
“Elita u Srbiji – pisci, profesori, istoričari, sveštenici – i dalje promoviraju ideju ‘srpskog sveta’. To nije ništa drugo nego eufemizam za stari projekt Velike Srbije, vođen ratnim zločinima, etničkim čišćenjem i, u konačnici, genocidom”, rekla je Biserko.
Srebrenica je, prema njenim riječima, najbrutalniji izraz te logike: “Ubistvo više od 8.000 Bošnjaka imalo je za cilj da buduće Republika Srpska bude etnički čista, slobodna zona.“
“Politika otcjepljenja Republike Srpske nije nova. Ona je politička finalizacija genocida. Njena svrha je da legitimizuje teritorijalni ishod etničkog čišćenja”, poručila je.
Biserko je upozorila da je negiranje genocida, uz veličanje njegovih počinilaca, prijetnja ne samo Bosni i Hercegovini nego i cijelom regionu.”Negiranjem genocida i slavljenjem ratnih zločinaca – Ratka Mladića i Radovana Karadžića – Srbija vrijeđa uspomenu na žrtve. Ali što je još opasnije, održava ideološku infrastrukturu koja je genocid učinila mogućim“, kazala je.
Poručila je da „pomirenja nema bez istine“, te da stabilnosti ne može biti ako se rezultati genocida normaliziraju kroz secesiju.
Govoreći o odgovornosti međunarodne zajednice, Biserko je bila izričita: “Međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da nastojanja Republike Srpske da se otcijepi ostanu neosporena. To bi bilo nagrađivanje genocida i trajno bi razbilo Bosnu i Hercegovinu.“
U završnici, Biserko je naglasila da Srbija mora da se suoči s prošlošću iskreno:
“To znači priznati genocid, ukloniti ratne zločince iz panteona nacionalnih ‘heroja’, uvesti obrazovanje o genocidu u škole i podržati hrabre ljude u Srbiji koji se bore protiv poricanja.“
“Srebrenica nije samo mjesto žalosti – ona je poziv na djelovanje za sve međunarodne organizacije i institucije čija je misija zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda”, zaključila je Sonja Biserko u Beču, pozivajući svijet da, kako je rekla, „konačno nauči lekcije Srebrenice – prije nego što bude prekasno.“
