U trenutku dok Srbija već mjesecima svjedoči o masovnim prosvjedima, ruski državni mediji podižu retoriku na razinu optužbi koje neodoljivo podsjećaju na scenarij iz Kijeva 2014. Tako ruski RT objavljuje naslov: “EU priprema državni udar u Srbiji po uzoru na Ukrajinu”. Vanjska obavještajna služba Rusije (SVR) ide korak dalje, tvrdeći da Bruxelles stoji iza pokušaja svrgavanja Aleksandra Vučića i instaliranja „marionetskog predsjednika” lojalnog Zapadu.
To su teške optužbe. I to ne od tabloida, već od službenih tijela jedne nuklearne sile. No, što je u njima istina, a što propagandna konstrukcija?
Prosvjedi bez potpisa
Ono što je neobično je činjenica da nijedan relevantan medij na Balkanu ne povezuje prosvjede s nekom opozicijskom strankom u Srbiji. Studenti, radnici, poljoprivrednici, vozači… Svi su na ulicama, ali bez jasnog političkog vodstva. Nema stranačkih transparenata, nema govornika iz poznatih oporbenih krugova. Apsolutno je nejasno tko stoji iz prosvjeda u Srbiji.
Kako se unutarnji organizator ne eksponira ostaje zaključiti da je netko izvana stao iza studentskog pokreta, s tim da ni on ne želi otkriti svoje karte.
Upravo ta praznina otvara prostor za geopolitičke interpretacije. Ako nije opozicija, tko je? EU? SAD? Rusija? Ili neka treća sila koja koristi Srbiju kao poligon za širu destabilizaciju?
Ruski narativ: obojena revolucija
SVR u svom službenom priopćenju tvrdi da EU koristi “scenarij obojene revolucije” kako bi preuzela kontrolu nad Srbijom. Navode da se mediji financirani iz Bruxellesa koriste za “ispiranje mozga mladima”, te da se pokušava potkopati patriotski duh i utjecaj Srpske pravoslavne crkve. U tom kontekstu, prosvjedi se prikazuju kao dio šireg plana za geopolitičko preusmjeravanje Srbije.
No, ruski narativ nije nov. Slične optužbe iznosili su i tijekom prosvjeda u Gruziji, Moldaviji, Kazahstanu. Uvijek je Zapad taj koji “organizira kaos”, dok Rusija nastupa kao zaštitnik suvereniteta.
EU: šutnja ili taktika?
Europska unija zasad ne odgovara izravno na ruske optužbe. Povjerenica za proširenje EU Marta Kos poziva na smirivanje tenzija, ali izbjegava komentirati navode o “državnom udaru”. Opozicija u Srbiji traži personalizirane sankcije protiv Vučića, no Bruxelles ostaje suzdržan. Je li to diplomatska taktika ili znak nemoći?
Zanimljivo je da iz okruženja, osobito iz Hrvatske, dolaze sve glasnija upozorenja o mogućoj ruskoj intervenciji. Analitičari upozoravaju da bi Moskva mogla iskoristiti krizu kako bi prenijela sukob s istoka Europe na Balkan. Srbija, s dubokim vezama s Rusijom, slabim institucijama i povijesnim resentimentima prema Zapadu, idealan je kandidat za takav scenarij.
Tko vuče konce?
Prosvjedi u Srbiji nisu spontani bunt. Predugo traju, previše su koordinirani, a premalo transparentni. Netko očito vuče konce, ali tko? Rusija tvrdi da je to EU. EU šuti. Opozicija nije vidljiva. A građani su na ulicama.
U takvom vakuumu, svaka analiza mora ostati otvorena. Ne možemo potvrditi ruske optužbe, ali ih ne možemo ni olako odbaciti. Balkan je prečesto bio poprište tuđih sukoba. Možda bi se trebali zapitati hoće li ponovo tuđi interesi potpaliti balkansko bure baruta?
Balkan pod sjenom nove eskalacije
Zabrinutost u zemljama okruženja sve je izraženija: sve više analitičara upozorava da bi Rusija mogla potaknuti agresivne ambicije Srbije u novom pohodu na teritorijalno proširenje. Takve ideje se sve češće javno zagovaraju i priželjkuju unutar same Srbije, kroz medije, društvene mreže i političke krugove… Bojazan je da bi Moskva, suočena s pritiskom na istočnim bojištima, mogla vojno podržati takve srpske aspiracije kako bi otvorila novi front i destabilizirala jugoistočnu Europu.
U tom scenariju Bosna i Hercegovina, Kosovo i Hrvatska mogli postati nove mete, nove Ukrajine. Jer ako Zapad zaista odluči nasilnim putem promijeniti političku strukturu u Srbiji, a Rusija odgovori vojnom podrškom, tada bi sukob iz političkog prešao u teritorijalni, s nesagledivim posljedicama za regiju.
Srbijanski mediji pod pritiskom, novinari uzvraćaju
Na optužbe SVR-a da su pojedini srpski mediji „instrumenti Bruxellesa” u provođenju obojene revolucije, reagiralo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). U službenom priopćenju, NUNS je stao u obranu novinara iz redakcija poput Vreme, FoNet, Južne Vesti, tvrdeći da su ruske tvrdnje „opasne i neutemeljene” te da dovode novinare u direktnu opasnost.
NUNS upozorava da širenje teorija zavjere skreće pažnju s stvarnih razloga: prosvjeda, korupcije, nepravde i institucionalne stagnacije, te ugrožava pravo javnosti na istinito informiranje. Novinari iz navedenih redakcija navodno su se obratili udruženju zbog straha za osobnu sigurnost i dodatnog pritiska u obavljanju posla.
S druge strane, građanski pokret Solidarnost ocijenio je ruske optužbe kao „jeftine propagandne pamflete” i direktno uplitanje u unutarnja pitanja Srbije. U njihovom priopćenju stoji da se time poručuje kako Srbi nisu sposobni sami prepoznati nepravdu, već im je potrebna „instrukcija iz inozemstva”. Pokret poziva na progon ruskih agenata i reviziju energetskih ugovora koji, kako tvrde, podrivaju nacionalni suverenitet Srbije.
PeD | DOMOVINA
