Evo jedne teme koja zahtjeva malo duži tekst. Jasno je da su duži tekstovi odbojni većini Internet čitatelja i ne smatra ih se popularnim. Razmišljao sam da ga skratim u većoj mjeri i na taj način učinim interesantnijim za čitanje. Ipak značajnije skraćivanje teksta ne bi dalo nikakve rezultate. Ne bi imalo smisla budući da je tema široka i traži da se o njoj kaže nešto više. Zato sam odlučio „u najkraćem“ reći sve što se mora reći kako bi tekst pružio koliko toliko cjelokupnu informaciju.
Iz naslova teksta odmah se vidi o čemu je riječ. Koristite kompjuter s Windowsima 11 ili 10. Neki su još možda i na starijom verzijama Microsoftovog OS-a. Mnogi korisnici ne koriste nikakvo rješenje za zaštitu o virusa i drugih prijetnji koje vrebaju iza svakog ćoška. Vode se po onoj „neće njih“… Malo tko ima sumnju da mu je kompjuter zaražen… Odmah treba reći: zaražen je sigurno. Da i vaš kompjuter za kojeg ste sigurni da je čist od malicioznog koda.
Imate dobru zaštitu. Kvalitetan antivirusni program i sigurni ste da vam je kompjuter čist. E pa velika je vjerojatnoća da ste u krivu. Još uvijek ne vjerujete i sumnjičavi ste prema ovim tvrdnjama. Ako je tako onda je ovo tekst za vas.
Nemojte biti sigurni da vam je kompjuter „čist“
U današnje vrijeme, kada su računala neizostavan dio svakodnevnog života, pitanje njihove sigurnosti ostaje nedovoljno shvaćeno i često zanemareno. Mnogi korisnici smatraju da “njihovo računalo nije meta hakera” ili da su “dovoljno oprezni”, ali stvarnost pokazuje suprotno. Svaki uređaj spojen na Internet ili neku javnu mrežu može postati meta cyber-napada, bilo da se radi o virusima, ransomwareu, phishing prijevarama ili špijunskom softveru.
Špijunski softver predstavlja posebno podmuklu prijetnju, budući da vam može neprimjetno prikupljati osobne podatke i slati ih trećim stranama bez vašeg znanja. Ovakvi programi mogu dolaziti od nepoznatih izvora, ali i od renomiranih tehnoloških kompanija koje prikupljaju informacije o ponašanju korisnika na internetu radi ciljanog oglašavanja i drugih komercijalnih svrha.
Korisnici u najčešćem slučaju nisu svjesni koliko su njihovi podaci izloženi. O rješenjima zaštite nešto ću na kraju teksta. Prije toga da vidimo kakve vam sve prijetnje potencijalno ugrožavaju kompjuter.
Dobar dio korisnika, pogotovo oni stariji sve prijetnje doživljavaju isključivo kao viruse. I sve prijetnje nazivaju zajedničkim nazivnikom „virusi“. Bolje upućeni znaju da su virusi danas samo djelić grupe zlonamjernog softvera iako su nekada bili dominantni i praktično jedini zlonamjeran softver koji vam je nanosio štetu.
Razlika između virusa i drugih vrsta malwarea
Malware (zlonamjerni softver) obuhvaća široku paletu štetnih programa, dok su virusi samo jedna od njegovih podvrsta. Evo nekoliko drugih vrsta malicioznog koji su danas široko rasprostranjeni i koje antivirusni programi često ne mogu u potpunosti eliminirati:
- Spyware (špijunski softver) – tiho prikuplja podatke o korisniku, uključujući lozinke, e-mailove, pa čak i snima tipkanje na tipkovnici (keylogging).
- Ransomware – blokira pristup korisnikovim podacima i traži otkupninu za njihovo vraćanje.
- Trojanci – maskiraju se kao legitimni softver, ali u pozadini omogućuju napadačima neovlašteni pristup sustavu.
- Rootkitovi – iznimno opasni jer se skrivaju duboko u operativnom sustavu, često izvan dosega antivirusnih skeniranja.
- Adware – ne uzrokuje izravnu štetu, ali korisniku prikazuje agresivne reklame i može usporiti rad sustava, ponekad i značajno.
- Worms (crvi) – šire se mrežom samostalno, iskorištavajući ranjivosti u sustavu bez potrebe za korisnikovom interakcijom.
Kako se računala zaraze bez znanja korisnika?
Računalo može biti zaraženo na brojne načine, a često se infekcije događaju bez vidljivih simptoma, što korisnika ostavlja u uvjerenju da je sve u redu. Evo nekoliko tipičnih načina na koje se virusi, malware i spyware infiltriraju u sustav:
- Preuzimanje softvera s nesigurnih izvora
Mnogi korisnici preuzimaju besplatan softver, aplikacije ili igre s neprovjerenih web stranica. Takvi programi često dolaze “zapakirani” s malicioznim kodom koji se neprimjetno instalira u sustav. - Klikanje na sumnjive linkove u e-mailovima i porukama
Phishing napadi su iznimno učinkoviti jer korisnici često otvaraju e-mailove koji izgledaju legitimno. Maliciozni linkovi mogu instalirati trojanske konje ili ransomware čim ih korisnik klikne. - Nedostatak ažuriranja i sigurnosnih zakrpa
Zastarjeli operativni sustavi i aplikacije često imaju poznate sigurnosne rupe koje cyber kriminalci koriste za infiltraciju u sustav. - Posjećivanje kompromitiranih web stranica
Stranice koje sadrže zaražene reklame ili skriveni maliciozni kod mogu automatski instalirati zlonamjerni softver bez interakcije korisnika. - Nepoželjni dodaci u internetskim preglednicima
Mnogi korisnici ne primijete instalaciju sumnjivih ekstenzija u svom pregledniku koje kasnije prikupljaju podatke, presreću lozinke ili prikazuju neželjene reklame.
Zašto korisnici ne primijete infekciju?
Računalni virusi i malware postali su sofisticirani do te mjere da se mogu prikriti i raditi u pozadini bez da korisnik primijeti išta neobično. Nekoliko razloga zašto korisnici ostaju nesvjesni infekcije:
- Sustav radi sporije, ali korisnik misli da je to “normalno”
Ako računalo uspori, mnogi korisnici misle da je to zbog starosti uređaja ili nedostatka resursa, a ne zbog prisutnosti malwarea. - Nema očitih problema dok se podaci potajno kradu
Špijunski softver je dizajniran tako da prikuplja podatke bez izazivanja vidljivih poteškoća, što znači da korisnik može biti žrtva krađe podataka, a da to ne primijeti. - Antivirusni program nije ažuriran ili nije instaliran
Ako korisnik nema nikakvu zaštitu ili koristi zastarjeli antivirus, on nije svjestan da se njegov sustav već neko vrijeme nalazi pod napadom.
Špijuniranje i prikupljanje podataka od strane velikih kompanija
Osim klasičnog malwarea, postoji i kategorija softvera koji prikuplja podatke bez direktne namjere da našteti korisniku, ali ima značajne posljedice po privatnost. Velike tehnološke kompanije implementiraju sustave za prikupljanje informacija o korisničkim navikama radi ciljanog oglašavanja, analize tržišta i drugih komercijalnih svrha, sve pod krinkom poboljšanja korisničkog iskustva.
- Operativni sustavi i aplikacije često prikupljaju podatke o lokaciji, pretragama i navikama korisnika
- Pametni uređaji poput telefona i kućnih asistenata mogu bilježiti razgovore i analizirati glasovne naredbe
- Društvene mreže i oglašivačke platforme koriste kolačiće za praćenje aktivnosti korisnika online
Mnogi korisnici nisu svjesni opsega ove digitalne “prislušne mreže”, a podaci se često koriste bez njihovog eksplicitnog pristanka ili razumijevanja.
Jedan od klasičnih primjera su korisnici koji preuzimaju besplatne programe s neprovjerenih web stranica. Recimo, osoba želi skinuti popularni alat za obradu fotografija, ali umjesto službene stranice, koristi neki “crack” ili piratsku verziju. Ono što ne zna jest da su te verzije često modificirane tako da u pozadini instaliraju spyware, program koji tiho prikuplja korisničke podatke, lozinke, pa čak i snima tipkanje na tipkovnici.
Još jedan čest scenarij su phishing napadi putem e-maila. Korisnik dobije e-mail koji izgleda kao obavijest od banke ili poznate platforme, s hitnim upozorenjem da je račun ugrožen i da se mora prijaviti. Klikom na priloženi link zapravo ne ulazi na pravu stranicu, već na lažnu kopiju gdje nesvjesno unosi svoje lozinke, koje potom odlaze napadaču.
Zatim imamo problem tzv. “drive-by” infekcija, gdje korisnici posjete web stranicu s kompromitiranim oglasima koji automatski preuzmu i pokrenu malware bez da su išta kliknuli.
Legitimno, a zarazno
Poseban vid korištenja kompromitirajućeg sadržaja korisnik doživi pri upotrebi web preglednika, a da tog nije svjestan. Maliciozne skripte ili reklame znaju biti predmet učitavanja malicioznog koda koji se izvršava u pozadini dok korisnik pregledava legitimnu web stranicu. Iako sama stranica nije zlonamjerna, može sadržavati oglase ili ugrađene vanjske resurse koji dolaze s nesigurnih domena. Evo nekoliko primjera kako dolazi do tih napada:
Mnogi portali koriste mreže za prikazivanje oglasa, a ponekad se dogodi da se u te oglase infiltriraju zlonamjerni kodovi (Malvertising). Oglas se učita, a u pozadini može pokušati preusmjeriti tvoje računalo na stranicu koja sadrži phishing napad, spyware ili pokušaj krađe lozinki.
Dalje, neke web stranice imaju nesigurne ili kompromitirane JavaScript kodove koji automatski pokušavaju otvoriti nove prozore ili sakrivene tabove u pregledniku. Te skripte mogu pokušati preuzeti datoteke ili ukrasti podatke bez vaše interakcije.
Ponekad web stranice koriste vanjske resurse (poput fontova, analitičkih alata, widgeta za komentare i sl.) koji dolaze s domena koje su možda zaražene dovoljna su prijetnja vašem kompjuteru. Takva veza na kompromitirane vanjske stranice može biti osujećena ako koristite kvalitetnu zaštitnu aplikaciju. No, bez adekvatne zaštite na svoje računalo ćete naseliti maliciozan kod a toga nećete biti ni svjesni.
Kako se zaštititi?
Sada kada ste se upoznali sa osnovnim setom prijetnji koje ugrožavaju sigurnost vašeg operativnog sistema ili samo ugrožavaju vašu privatnost ili pak na druge načine rade štetu vama i vašem sustavu red je da ukažem na temeljne mjere koje će vam omogućiti da se zaštite od svih tih silnih prijetnji.
Odmah treba biti jasan i treba reći da nikad ne trebate biti sigurni da ste u potpunosti zaštićeni. Kolikogod poduzimali mjere i štitili sebe i svoje podatke i svoj operativni sustav uvijek postoji mogućnosti da neki malware probije vašu zaštitu.
Što se može preporučiti da koliko toliko budete sigurni?
Kao prvo treba koristiti pouzdan i uvijek ažuriran antivirusni program. Postoji nekoliko besplatnih antivirusnih programa koji solidno rade svoj posao, ali radi vaše sigurnosti uvijek je bolje ići na komercijalno rješenje, jer su takvi programi u principu kvalitetniji i nude daleko veću razinu zaštite.
Korisno je instalirati ekstenziju u web pregledniku koja će blokirati reklame, jer se time mogu spriječiti učitavanja kompromitiranih oglasa.
Redovito ažurirajte svoj web preglednik kao i operativni sustav. Zakrpe koje se redovito izdaju zatvaraju sigurnosne rupe koji napadači koriste. Osim toga izbjegavajte klikanje bilo kojeg sadržaja na sumnjivim pop-up prozorima koji znaju iskočiti na nekim stranicama. Takvi skočni prozori znaju sadržavati linkove koji će vas odvesti do neželjenog mjesta.
Važno je imati slojevit pristup sigurnosti. Nikad se ne treba oslanjati samo na jedan alat, već treba kombinirati više metoda zaštite. Antivirusni programi su važna zaštita, ali nisu svemoćni. Mnogi korisnici pogrešno vjeruju da je njihov sustav siguran ako antivirusna aplikacija nije prijavila nikakav virus, no prijetnje u digitalnom svijetu nadilaze same viruse.
Zašto antivirusna aplikacija nije uvijek dovoljna?
Antivirusni program ma koliko bio dobar i hvaljen katkada može propustiti nove prijetnje. Napadači svakodnevno kreiraju nove vrste malwarea, a ako antivirusni softver nema ažurirane definicije prijetnji, može ih ne prepoznati. Osim toga Malware se zna dobro skriti. Napredne tehnike omogućuju malicioznom softveru da se sakrije unutar datoteka ili sistemskih procesa kako bi izbjegao detekciju. Još su gori napadi poput phishinga. Oni ne ovise o virusima, već manipuliraju korisnika da sam preda osjetljive informacije, što antivirusni program ne može spriječiti.
Već smo rekli da su virusi samo jedan oblik malicioznog koda i da postoje druga, također, opasna Malware rješenja. Iako neki antivirusni programi imaju ugrađenu zaštitu od raznih vrsta malwarea, specijalizirani antimalware alati često nude bolju detekciju i uklanjanje naprednih prijetnji.
Kako povećati sigurnost računala?
Preporuka je koristiti kombinaciju antivirusnog i antimalware softvera, jer zajedno pružaju širi spektar zaštite.
Teško je sugerirati da se izbjegava preuzimanje softvera iz nesigurnih izvora iako su mnogi svjesni da takav softver dolazi sa skrivenim malicioznim kodom. Međutim, to mnogi rade bez ikakvih predrasuda. Zato ću ipak preporučiti da se izbjegavaju takvi izvori softvera i da se koristi legalan softver koji se preuzima sa provjerenih stranica. Praktično ne postoji ilegalan softver koji u sebi ne sadrži neki maliciozna kod.
Svakako je pametno koristiti dvostruku autentifikaciju (2FA) ako je primjenjiva. Posebice na važne račune, jer zaštita dvostrukom autentifikacijom vidno doprinosi vašoj sigurnosti.
Važno je još napomenuti da treba biti oprezan s e-mailovima i porukama koje traže osobne podatke. U suštini banke i slične institucije nikad od vas neće tražiti da im putem maila šaljete povjerljive informacije. Svaki takav zahtjev, pogotovo onaj koji dolazi sa neautentične mail adrese, gotovo pa sigurno je „phishing“ i on je danas jedan od najčešćih načina krađe informacija.
Na kraju evo par konkretnih preporuka za antivirusnu zaštitu u free izdanju (ako baš ne želite kupiti komercijalnu verziju). Bitdefender antivirus i u svojoj besplatnoj inačici ima aktivnu zaštitu. Ako mu se još doda Malwarebytes, vaša zaštita će biti na visokoj razinu. Kombinacija ta dva softvera pružit će vam relativno dobru zaštitu. Ako već nemate ove dvije aplikacije nabavite ih i preskenirajte svoje kompjutere. Mogli bi se iznenaditi s rezultatima pretrage. Tek tada ćete vidjeti da vam je kompjuter pun malicioznog softvera k’o brod.
Perica DUJMENOVIĆ
