Posjetitelji u Sarajevu su imali priliku upoznati se s razvojem grada kroz izložbeni i promotivni sadržaj, kao i s posebnostima posavskog kraja – od tradicije i manifestacija do autentičnih gastronomskih delicija.
Kroz kulturni i umjetnički program, kako je kazala federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, Orašje se predstavilo kao moderan grad snažnog identiteta i bogate tradicije.
– Večeras smo ugostili prijatelje iz Orašja, to je naša Posavina. Godinu 2025. ispraćamo prelijepim događajima – mislim da smo cijelu našu Federaciju BiH obišli, odnosno, Federacija BiH je obišla nas ovdje u Sarajevu – istakla je Vlaisavljević.
To je prilika, dodala je ministrica, da građani Sarajeva, gosti i turisti vide nešto od bogatstva koje ima Orašje.
Najavila je da će prosinac biti posvećen Božiću.
– Vrijedi doći srijedom na našu „Šetnicu kulture“, a još ako nam snijeg padne onda će ugođaj ispraćaja ove godine biti još ljepši – rekla je Vlaisavljević.
U sklopuu manifestacije otvorena je izložba na kojoj je prikazan razvoj Orašja, na razglednicama od austrougarske pa do danas, autora Marka Matolića. Svoju jezgru, Orašje je počelo razvijati između 1828. i 1850.godine. Naselje su projektirali francuski inženjeri u obliku šahovske ploče.
Danas, Orašje je napredovalo i to za sedam mjesta na nedavno objavljenoj Listi srednje razvijenih gradova Federalnog zavoda za programiranje.
U posljednjih pet godina obnovljene su ili izgrađene građevine koje ga čine modernom i urbanom sredinom. Kompletno je obnovljena Kino dvorana Orašje, izgrađena je nova zgrada Doma zdravlja, gradi se zgrada Vijećnice, u tijeku je gradnja devet stambenih zgrada, vrtići.
Započela je i izgradnja novog Trga branitelja na 12 hektara, kao i gospodarsko-kulturnog centra Orašje festa.
Jedini muzej u Orašju je Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, i sadrži vrijednu numizmatičku zbirku, drevno oružje i oruđe, te etnografske i crkvene predmete, poput nošnji i liturgijskog ruha, minerale, fosile, eksponate iz neolita, brončanog i željeznog doba.
Tu je i knjižnica s bogatim fondom od 30.000 knjiga iz različitih područja, a najstarija potiče iz 1525.godine, uključujući arapsko-prezijsko-turski riječnik star više od 200 godina./HMS/
