Od ratnih izbjeglica do ekonomskih migranata – dijaspora naša svagdašnja

Županija Posavska: Bosanska Posavina, povijesno bogata i plodna regija, desetljećima se bori s demografskim slomom. I dok je rat u bivšoj Jugoslaviji od 1992. do 1995. izazvao prvi veliki val iseljavanja, zadnji egzodus, koji je kulminirao nakon katastrofalne poplave 2014. godine, razotkriva dublje, strukturalne probleme koji tjeraju ljude iz njihovih domova. Ono što je nekada bila živahna zajednica, danas se suočava s budućnošću punom neizvjesnosti, a glavni uzrok ovog egzodusa, prema riječima lokalnog stanovništva i analitičara, leži u političkom uređenju i krajnjoj neodgovornosti lokalnih vlasti.

Nepovoljna demografska kretanja

Poplava 2014. godine bila je samo katalizator, suglasni su brojni analitičari. Ona je ogolila sav jad korupcije, nepotizma i klijentelizma koji prožimaju sve pore društva. Ljudi su vidjeli da ih vlasti ostavljaju na cjedilu, da im ne mogu ili ne žele pomoći, i odlučili su potražiti bolji život negdje drugdje.

Dok službena statistika o iseljavanju iz Posavine nakon 2014. godine nije u potpunosti dostupna, svjedočanstva mještana i podaci o smanjenju broja učenika u školama govore o dramatičnom padu broja stanovnika. Neki procjenjuju da je do 30% stanovništva napustilo regiju u posljednjih deset godina, uglavnom u zemlje zapadne Europe, u potrazi za ekonomskom sigurnošću i pravednijim društvom.

- Mjesto za vašu reklamu -

Nije u pitanju samo novac

“Ne radi se samo o novcu,” kaže sugovornica koja je htjela ostati anonimna, koja je nedavno napustila svoje rodno Orašje. “Radi se o osjećaju da si vrijedan, da te netko čuje. Ovdje, bez obzira koliko se trudio, bez ‘prave’ stranke iza sebe, nemaš šanse. Djeca nam odlaze jer vide da njihov trud ne vrijedi ništa ako nemaju ‘vezu’. Tko bi želio živjeti u takvom okruženju?”

Korupcija, nepotizam i klijentelizam guše svaku priliku za razvoj i prosperitet. Javni natječaji su namješteni, radna mjesta rezervirana za one s političkim vezama, a kritičko mišljenje se kažnjava. Bahatost i bešćutnost vlasti prema građanima, u kombinaciji s potpunom nezainteresiranošću za povratak iseljenika, stvorili su atmosferu beznađa koja je gurnula ljude u zagrljaj Zapada.

Trend je zaustavljen, ali…

Trend iseljavanja iz Županje Posavske čini se da je zaustavljen. Prije svega, jer iz Posavine više nema tko otići. Svi nezaposleni s tržišta rada već su svoju egzistenciju našla u nekoj od zapadnih zemalja. Ponajviše u Njemačkoj.

Istina, u zadnje vrijeme se bilježe pojedinačni slučajevi povratka i to se u medijima posebno naglašava. Međutim, nema govora da je riječ o ozbiljnijem povratku. Radi se o pojedinačnim i sporadičnim slučajevima. Uglavnom su se vratili oni koji su se iz nekog razloga morali vratiti. Nevažno, statistički bilježi se svaki povratak i on ima svoj značaj.

Interes za povratkom dakako postoji. Mnogi bi se vratili, ali malo tko od njih će se usuditi na taj korak dok se prilike u zavičaju iz temelja ne promjene. Dok se ne uklone oni čimbenici koji su ih i natjerali da napuste svoj rodni kraj. To će ići jako teško, jer politička i društvena klima u Posavini kao i cijeloj regiji se ne mijenja. Čak što više, još mnogo toga odiše javašlukom što potiče pesimizam i stvara odbojnost za bilo kakav masovniji povratka.

Sve je u rukama politike

Iako načelno ni jedan političar neće ništa izjaviti kontra dijaspore situacija na terenu baš ne ulijeva povjerenje i ne budi nadu da će se vlasti trgnuti i da će shvatiti pogubnost značaja demografske katastrofe koja je zadesila Posavinu. Jednako tako čini se da ne mari za dijasporom, jer se ni na koji način ne vidi htijenje da se dijaspora aktivnije uključi u društveni život Županje Posavske.

- Mjesto za vašu reklamu -

Postojeća forma suradnje s dijasporom je štura, demotivirajuća i bez ikakvog konkretnog sadržaja koji bi stvorio ozbiljnu interakciju sa iseljeništvom.

Budući da je posavska dijaspora ogromna nerazumljivo je kako Vlada ŽP ne ustroji zasebno ministarstvo za iseljeništvo. Bezbroj je mogućnosti koje se mogu osmisliti i staviti na raspolaganje dijaspori. Potrebno je samo dobre volje i istinskog htijenja da se dijaspora poveže sa domovinom. A čini se da baš to htijenje predstavlja problem. Pa se s pravom postavlja pitanje, je li ignoriranje dijaspore političko pitanje? Ima li politika možda neke druge planove? Jer ovakvo ponašanje nositelja svekolike politike u Županiji Posavskoj osnovano budi sumnju da tu nisu čista posla. Zapostavljane dijaspore dugi niz godina daje mi za pravo na ovakav stav. Naravno uzroci tomu mogu biti i drugi. Ali ne bih još i o njima, jer bi to moglo biti samo gore po prozvane.

Mogućnosti dijaspore

Unatoč dramatičnom demografskom padu, dijaspora iz Bosanske Posavine predstavlja značajan potencijal za budućnost regije. Novčane doznake koje šalju rodbini i prijateljima i dalje su važan izvor prihoda za mnoge obitelji. Međutim, potencijal je mnogo veći.

Izdvajamo neke od mogućnosti suradnje s dijasporom:

• Investicije: Dijaspora može biti ključni investitor u lokalne projekte, od malih poduzeća do turističkih atrakcija.
• Prenošenje znanja i iskustva: Iseljenici su često stekli vrijedna znanja i iskustva u inozemstvu koja mogu prenijeti u svoju domovinu.
• Umrežavanje: Dijaspora može povezati poduzetnike i profesionalce iz Županije Posavske s međunarodnim tržištima.
• Lobiranje: Dijaspora može lobirati za interese Posavine na međunarodnoj razini, privlačeći pažnju na probleme i potrebe regije.

Ovo su samo neke od mogućnosti koje je vrijedno razmotriti i na temelju kojih bi bilo korisno osmisliti programe koji će pomoći integraciji dijaspore u društveni i gospodarski život Županje Posavske , ali i cijele bosansko-posavske regije.

Kako potaknuti povratak?

Povratak iseljenika je bez sumnje vrlo složen proces koji zahtijeva dugoročnu, sveobuhvatnu strategiju. „Ad hoc“ ili pojedinačni pokušaji pojedinaca u suštini ne predstavljaju rješenje ovog problema nego su čista improvizacija koja predstavlja bacanje prašine u oči i kamufliranje aktivnosti u cilju da se pokaže kako se nešto kao radi. Problemu povratka iseljenika mora se prići sustavno, organizirano i sve aktivnosti moraju biti pokrivene zakonskom regulativom. Sve osim toga je prelijevanje iz šupljeg u prazno.

- Mjesto za vašu reklamu -

Da bi se povratak ozbiljnije potaknuo nužno je u strategiju uključiti sljedeće elemente:

• Borbu protiv korupcije: Neovisno, funkcionalno, pravovremeno i učinkovito pravosuđe i transparentna uprava su preduvjet za povratak povjerenja građana.
• Stvaranje povoljnog poslovnog okruženja: Potrebno je osigurati olakšano i pojednostavljeno pokretanje i poslovanje malih poduzeća, smanjiti birokraciju i privući investicijska ulaganja. Nužno je osigurati povoljne kreditne linije koje bi bile generator poduzetništva te stvoriti zakonske okvire s kojim bi povratnici prevladavali početne poteškoće.
• Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja i zdravstvene zaštite: Kvalitetno i reformirano obrazovanje je prilika ne samo za povratnike nego bi pružilo priliku i onima koji još nisu napustili domovinu da manje razmišljaju o odlasku iz zemlje. Dostupna i efikasna zdravstvena skrb koja isključuje korupciju ključna je za poboljšanje kvalitete života i zadržavanje mladih.
• Stvaranje osjećaja pripadnosti: Potrebno je promicati kulturni identitet Bosanske Posavine i stvoriti osjećaj zajedništva među svim građanima.
• Izravna uključenost dijaspore u proces oporavka: dijaspora mora biti aktivno uključena u planiranje i provedbu projekata usmjerenih na revitalizaciju regije. Inicijativa mora biti pokrenuta od strane Vlade Županije Posavske i jedinica lokalne samouprave.

Naravno, ovo je samo nekoliko teza napisanih za potrebe ovog teksta. Opća strategija povratka raseljenih i demografska revitalizacija posavskog bazena na sistematičan način bi obradila ovu temu. Strategija bi donijela sveobuhvatni plan koji bi bio analitičan, metodičan, temeljit i precizan, a čija bi implementacija sigurno polučila rezultate.

Ima li budućnosti?

Budućnost Županije Posavske ovisi o sposobnosti lokalnih vlasti da se suoče s problemima koji tjeraju ljude iz njihovih domova. Nije rješenje prepustiti sve stihiji i samo čekati da se proces apsolutne depopulacije završi. A čini se da se takav scenarij odvija već duži niz godina.

Jer brojna dijaspora svjedoči da su depopulacijski procesi bili dugotrajni i da su se odvijali u velikom intenzitetu. Međutim, uvijek se može lupiti šakom od stol i reći dosta je. A bilo je krajnje vrijeme. Potencijal dijaspore se mora iskoristiti jer je on ključna karika u opstojnosti Županije Posavske. Ključ gospodarske, populacijske i svake druge revitalizacije Posavine leži u rukama brojne dijaspore. Upravo brojnost iseljenog stanovništva, a pri tomu radno sposobnog stanovništva, čini važan faktor u ovoj cijeloj priči.

Samo temeljite promjene, uz iskrenu predanost dobrobiti građana, mogu vratiti nadu u bolje sutra i potaknuti povratak iseljenika u svoj zavičaj. U protivnom, Županija Posavska kao i Bosanska Posavina riskirat će da postanu još jedna u nizu praznih, zaboravljenih regija na karti Bosne i Hercegovine.

Još je sve u našim rukama. Hoćemo li imati dovoljno mudrosti da danas osiguramo svoje sutra ili ćemo i dalje ostati uljuljani u kolotečinu svakodnevice stvorenu i okovanu nakaradnom politikom ostaje da se vidi. Nema se puno vremena. Mnogi su vlakovi prohujali pored nas. Ne bi bilo pametno propustiti i zadnji vlak.

Perica DUJMENOVIĆ