Bosna i Hercegovina je službeno ostala bez 212 milijuna KM, odnosno 10 posto sredstava iz fonda Plana rasta vrijednog blizu dvije milijarde maraka, zbog propusta da Europskoj komisiji dostavi finalnu verziju Reformske agende. Unatoč jasnim upozorenjima iz Brisela, vlasti u BiH ponovo su poslale nacrt dokumenta, čime su propustile prvi rok i dovele u pitanje daljnju financijsku podršku EU. Novi ultimatum od strane EU postavljen je do 30. rujna.
Ova odluka Europske komisije nije iznenadila, s obzirom na to da je Europska povjerenica za proširenje, Marta Kos, već početkom lipnja jasno upozorila da će BiH ostati bez najmanje 10% novca iz fonda Plana rasta ukoliko do kraja srpnja ne dostavi Reformsku agendu, ključnu za isplatu prve tranše od 70 milijuna eura. Njeno upozorenje je za N1 potvrdio i šef Delegacije EU u BiH, Luigi Soreca.
Situacija bi se mogla dodatno pogoršati. Ukoliko Bosna i Hercegovina ni do novog roka, 30. rujna, ne uspije dostaviti konačni dokument Reformske agende, Europska unija planira smanjiti predviđena sredstva za dodatnih 10 posto, što bi značilo još veće financijske gubitke za zemlju koja se suočava s brojnim ekonomskim izazovima.
Političke blokade kao prepreka reformama
U pozadini ovog propusta leže duboke političke podjele i nedostatak konsenzusa unutar vladajućih struktura. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, jasno je dao do znanja da do dogovora o ključnim reformama neće doći, posebno kada je riječ o pitanjima koja uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ukidanje entitetskog veta. Dodik je kao glavni razlog za ovakav stav naveo europsku podršku djelovanju visokog predstavnika Christiana Schmidta, optuživši ga da je ponovo zakomplicirao političku situaciju.
“Europska podrška Schmidtovom djelovanju ponovo je zakomplicirala situaciju i stoga ne postoji volja da se u ovakvim okolnostima bilo šta dogovara,” izjavio je Dodik, naglasivši da se RS protivi nametanju odluka i da će tražiti rješenja koja su u skladu s njihovim interesima.
Upravo je zbog protivljenja zvaničnika SNSD-a određenim rješenjima Reformske agende, dokument i poslan u formi nacrta u Brisel. Ovo protivljenje je, podsjetimo, u konačnici dovelo i do nametanja odluka visokog predstavnika Schmidta u slučajevima ogromnog duga tvrtke “Viaduct”, ali i uvođenja novih tehnologija za opće izbore. Dok je federalni premijer Nermin Nikšić pozdravio Schmidtove odluke, posebno one vezane za integritet izbornog procesa, one su dodatno produbile jaz među političkim akterima.
Što znači Plan rasta i koje su posljedice gubitka?
Plan rasta Europske unije za Zapadni Balkan zamišljen je kao ključni instrument za ubrzanje ekonomskog rasta i približavanje regije jedinstvenom tržištu EU, uz uvjet implementacije značajnih reformi. Cilj Plana je osigurati brži socio-ekonomski razvoj, privlačenje investicija i poboljšanje životnog standarda građana kroz financijsku podršku i pristup tranzicijskim fondovima.
Gubitak 212 miliona KM, i potencijalno još više, znači izravan udarac na razvojne projekte, infrastrukturna poboljšanja i socio-ekonomske reforme koje su prijeko potrebne Bosni i Hercegovini. Ove su reforme ključne za poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje vladavine prava i modernizaciju javne uprave. Propust da se ispoštuju rokovi ne samo da smanjuje dostupna sredstva, već i šalje negativnu poruku o sposobnosti zemlje da ispuni europske standarde i preuzme odgovornost za vlastitu budućnost.
Pred Bosnom i Hercegovinom je težak zadatak da u naredna dva mjeseca pronađe politički konsenzus i prevaziđe blokade kako bi se ispunili zahtjevi Brisela. Neuspjeh bi značio ne samo dodatni financijski gubitak, već i još jedan korak unazad na putu europskih integracija, putu koji je ionako opterećen brojnim izazovima i političkim disfunkcionalnostima. Građani BiH, pak, ostaju najveći gubitnici u ovoj političkoj igri, s obzirom na to da su milijuni eura namijenjeni za njihov boljitak ostali nedostupni.
PeD | DOMOVINA
