Francuski europarlamentarac Raphaël Glucksmann, istaknuti član socijal-demokratske grupacije, izazvao je val reakcija svojim tvrdnjama da Sjedinjene Američke Države trebaju vratiti Francuskoj Kip slobode. Ovaj kultni simbol, smješten na ulazu u njujoršku luku, francuski narod poklonio je SAD-u 1886. godine kao znak prijateljstva i ideala slobode. Glucksmann, međutim, smatra kako aktualna politika SAD-a podržava tiraniju, čime je ovaj simbol doveden u pitanje.
Govoreći na stranačkoj konvenciji, Glucksmann je poručio: “Reći ćemo Amerikancima koji su odlučili stati na stranu tirana, onima koji su ignorirali znanstvenu slobodu i otpustili istraživače: ‘Vratite nam Kip slobode.’ Taj simbol smo vam poklonili, ali očito ga ne cijenite, pa bi bilo sasvim prikladno da se vrati kući.” Njegov istup prenijeli su brojni lokalni mediji, a pažnju mu je pridala i ugledna platforma Politico.
Glucksmannove izjave dolaze u kontekstu sve većeg nezadovoljstva u Europi zbog postupaka američke administracije prema Ukrajini. Posebno je zabrinjavajuće uskraćivanje vojne i financijske pomoći, što bi, prema Glucksmannovim riječima, moglo oslabiti ukrajinsku poziciju u obrani od ruske agresije. Bivši američki predsjednik Donald Trump i njegov stav prema Rusiji dodatno su dolili ulje na vatru. Glucksmann je osudio Trumpovo divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, smatrajući da to ponižava ukrajinskog premijera Volodimira Zelenskog te vrijeđa europske vrijednosti solidarnosti.
Osim geopolitičkih implikacija, Glucksmann je predložio i kako Francuska može ekonomski profitirati od potencijalnog odlaska američkih stručnjaka. “Ako želite otpustiti svoje najbolje istraživače, ljude koji su svojim slobodama i inovacijama učinili SAD svjetskom silom, mi ćemo ih rado primiti,” izjavio je Glucksmann, ukazujući na moguće koristi za francusko gospodarstvo.
Njegov govor izazvao je reakciju iz Bijele kuće. Glasnogovornica Karoline Leavitt nazvala je Glucksmanna “političarem niske razine” te podsjetila na povijesne zasluge SAD-a, naglašavajući: “Francuzi danas ne govore njemački zahvaljujući našoj intervenciji tijekom Drugog svjetskog rata.”
Glucksmannove izjave otvaraju širu debatu o trenutnim transatlantskim odnosima i njihovoj budućnosti u svijetu koji se suočava s brojnim političkim i ekonomskim izazovima.
DOMOVINA
