Izrael je koristio više od 300 projektila, a napadi su rezultirali smrću visokih iranskih vojnih zapovjednika i nuklearnih znanstvenika.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei upozorio je da će Izrael snositi stroge posljedice, dok je Iran odgovorio lansiranjem stotina balističkih raketa na izraelsku teritoriju. Američki dužnosnici su izjavili da SAD nije sudjelovao u ovim napadima, ali su upozorili Iran da ne napada američke baze u regiji.
Napad dolazi u trenutku povećanih napetosti zbog iranskog nuklearnog programa i predstojećih pregovora između Teherana i Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na suzdržanost, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin osudio izraelske napade i naglasio da se situacija treba riješiti diplomatskim putem.
Situacija je i dalje vrlo dinamična, a moguće su daljnje eskalacije. Analitičari upozoravaju da bi sukob mogao eskalirati u širi regionalni rat, s mogućim napadima na američke baze, naftna polja i pomorske rute u Perzijskom zaljevu.
Nastavak sukoba donosi ozbiljne posljedice
Svjetski lideri pozivaju na suzdržanost kako bi se izbjegla daljnja eskalacija. Posljedice ovog sukoba mogle bi biti izuzetno ozbiljne i mogle bi utjecati na cijeli svijet. Analitičari upozoravaju da bi eskalacija mogla dovesti do šireg regionalnog rata.
Sukob bi mogao uzrokovati snažne ekonomske posljedice, jer bi u slučaju eskalacije rata bilo za očekivati nagli skok cijena nafte, što bi imalo utjecaja na globalnu ekonomiju.
Iran bi mogao uzvratiti napadima na izraelske i američke ciljeve, ali i na saveznike u regiji čime bi rat poprimio znatno šire sukobe.
Geopolitička situacija bi se mogla promijeniti. Sukob bi mogao dovesti do promjene savezništava i povećanja napetosti između velikih sila poput SAD-a, Rusije i Kine.
Svaki rat, pa tako i ovaj neminovno stvara humanitarnu krizu. U slučaju eskalacije i proširenja rata milijuni ljudi će biti prisiljeno napustiti svoje domove, što za posljedicu ima stvaranje nove izbjegličke krize.
U svijetu se sa strepnjom prati situacija. Angažirana je diplomacija u pokušaju sprječavanja dalje eskalacije. No, kako to obično biva u ovakvim situacijama diplomacija nema baš velikih izgleda, ali ostaje nadati se.
SAD nisu uključene u sukob?!
SAD pažljivo prati situaciju, ali zasad nije izravno uključen u sukob. Barem ne službeno iako mnogi misle da se Izrael ne bi usudio na ovakvu vojnu intervenciju ako iza sebe nema moćnog saveznika u vidu Sjedinjenih Američkih Država. Iz ureda američkog predsjednika Donalda Trumpa već su stigla upozorenja Iranu da bi daljnje uzvraćanje vatre moglo izazvati još snažniji izraelski odgovor. Također, Washington je evakuirao neesencijalno osoblje sa Bliskog istoka, što ukazuje na ozbiljnost eskalacije i mogućnost američkog izravnog miješanja u sukob.
Analitičari smatraju da bi SAD mogla biti prisiljena na intervenciju ako Iran napadne američke baze ili saveznike u regiji. No, istovremeno, američki dužnosnici naglašavaju da ne žele izravan sukob s Iranom.
Reakcije međunarodne zajednice
Reakcije međunarodne zajednice na sukob između Izraela i Irana su raznolike, ali većina zemalja poziva na deeskalaciju i suzdržanost.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Iran da “sklopi dogovor” o nuklearnom programu prije nego što situacija eskalira. Diplomatski je sukob prokomentirala Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku Kaja Kallas koja je naglasila kako je diplomacija najbolji put prema rješenju.
S druge strane Rusije je nedvosmisleno osudila izraelske napade kao “neprihvatljive” te je upozorila na opasnu eskalaciju napetosti. Kina je bila nešto suzdržanija od Rusije te je samo izrazila duboku zabrinutost zbog izraelskog napada i njegovih ozbiljnih posljedica. U sličnom tonu je priopćeno iz diplomatskih krugova Indije gdje se obje strane pozivaju da izbjegnu dalju eskalaciju sukoba.
Druge islamske zemlje su prema očekivanju dale značajniju potporu Iranu. Saudijska Arabija je oštro osudila izraelske napada nazvavši ih agresijom i upozorila je kako je riječ o kršenju međunarodnih zakona. Očekivano i Pakistan je izrazio solidarnost s Iranom te su i iz te zemlje došle jasne osude izraelskog napada.
Jordan je zatvorio svoj zračni prostor kao mjeru opreza, dok je Turska izravno pozvala Izrael da odmah zaustavi agresivne akcije.
Egipat i Kuvajt su bili nešto suzdržaniji i njihova službena očitovanja odnose su uglavnom na upozorenje da sukob predstavlja prijetnju regionalnoj stabilnosti.
Špekulacije ili možda realnost
Postoje špekulacije da je SAD imao neposrednu ulogu u izraelskom napadu na Iran, ali nema konkretnih dokaza koji bi to potvrdili. Analitičari ističu nekoliko faktora koji bi mogli ukazivati na američki utjecaj. SAD su vođene geopolitičkim interesima. Već dugo nastoje ograničiti iranski nuklearni program, a izraelski napad dolazi u trenutku kada su pregovori između Teherana i Washingtona o novom nuklearnom sporazumu bili u tijeku. Neki analitičari smatraju da je Izrael dobio obavještajnu potporu od SAD-a, naglašavajući da precizne informacije o iranskim ciljevima mogu ukazivati na izravniju američku obavještajnu pomoć. Iako službeno Washington nije izravno sudjelovao u ovim operacijama, analitičari smatraju da je SAD bio unaprijed informiran o izraelskim planovima i nije ih pokušao spriječiti. Za sada su ovo sve špekulacije, jer čvrstih dokaza o bilo kakvoj umiješanosti SAD u sukob nema.
Američki dužnosnici jasno negiraju bilo kakvu umiješanost i tvrde da SAD nije sudjelovao u napadu. Dalji će razvoj događaja sigurno donijeti više informacija o stvarnoj ulozi Washingtona i za sada se SAD ne može optuživati niti im se mogu pripisivati bilo kakve optužbe za sudjelovanje u ovom sukobu.
DOMOVINA
