U koordiniranoj vojnoj operaciji, američke i izraelske snage izvele su masovne zračne napade na Teheran i ključne iranske vojne komplekse. Prema dostupnim informacijama, ciljevi su bili zapovjedni centri, komunikacijske baze i objekti povezani s najvišim iranskim vodstvom. Napadi su izvedeni kombinacijom izraelskih borbenih aviona i američkih dalekometnih projektila, što ukazuje na visoku razinu planiranja i zajedničkog djelovanja dviju država.
Izraelski izvori tvrde da je operacija imala za cilj neutralizirati vrh Islamske Republike i oslabiti njezinu sposobnost koordinacije regionalnih aktivnosti. Američki dužnosnici potvrdili su da je intervencija bila usmjerena na “strateško onesposobljavanje” iranskog vodstva. Posljedice napada vidljive su u velikim razaranjima u središtu Teherana, dok iranski državni mediji zasad objavljuju tek šture informacije, bez detalja o žrtvama.
Ova intervencija otvara niz pitanja o daljnjoj stabilnosti regije. Iran je ključni akter na Bliskom istoku, a udar na njegovo političko i vojno središte mogao bi izazvati lančanu reakciju. Može se očekivati unutarnja destabilizacija države, ali su izgledni i energični odgovori prema američkim i izraelskim interesima. Međunarodna zajednica poziva na suzdržanost, no jasno je da je riječ o događaju koji bi mogao redefinirati odnose snaga u regiji.
Reakcije svjetski političkih čelnika su različite
Glavni tajnik António Guterres osudio je uporabu sile, upozorivši da napadi i iranski uzvratni udari “ozbiljno ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost” te pozvao sve strane da poštuju međunarodno pravo.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa ocijenili su situaciju “vrlo zabrinjavajućom” i pozvali na “maksimalnu suzdržanost” te zaštitu civila. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je napade “izbijanjem rata” s ozbiljnim posljedicama po međunarodnu sigurnost. Britanski premijer Keir Starmer bio je suzdržaniji i reagirao je oprezno, naglašavajući da napadi nose rizik šireg regionalnog rata.
Moskva prema očekivanju zna dijeliti lekcije drugima. Napade je opisala kao “oružanu agresiju” i zatražila njihovo trenutno zaustavljanje. Zanimljivo, Rusija ne vidi svoju agresiju na Ukrajinu kao takvu.
Službeni Peking je zadržao neutralnost na način da je izrazio “duboku zabrinutost” i pozvao na prekid vojnih akcija te povratak dijalogu.
Ministarstvo vanjskih poslova Indije po pitanju ove oružane intervenciju u suglasju je sa susjednom Kinom. Pozvali su na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država te upozorilo na rizik eskalacije, pri čemu se nisu svrstali ni na jednu stranu.
Prema očekivanju premijer Australije Anthony Albanese izrazio je podršku američkim akcijama, dok su Brazil i Pakistan osudili napade.
Vijest o smrti ajatolaha Khameneija: potvrda ili propagandni rat?
U kontekstu ovih napada pojavila se vijest da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ubijen. Prema navodima izraelskih dužnosnika, njegovo tijelo pronađeno je u ruševinama kompleksa u Teheranu, a američki izvori potvrdili su da se slažu s izraelskom procjenom. Vijest su prenijeli Reuters i Fox News, dok je izraelski Kanal 12 izvijestio da je premijeru Benjaminu Netanyahuu predočena dokumentacija o Khameneijevom tijelu.
Međutim, iz Teherana još nema službene potvrde. Iranski državni mediji objavili su tek izjavu iz ureda vrhovnog vođe da “neprijatelj pribjegava mentalnom ratovanju” te pozvali građane da budu svjesni propagandnih pokušaja. Ajatolah se nije oglasio niti je viđen u javnosti od početka napada, što dodatno potiče nagađanja, ali bez službene reakcije iranskih vlasti vijest o njegovoj smrti ostaje nepotvrđena.
DOMOVINA
