Prošlog četvrtka u Mostaru održan je drugi sastanak predstavnika stranaka HDZ 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a, zaduženih za izradu programskog dokumenta za zajednički nastup na izborima 2026. godine. Prema informacijama iz koalicije, postignut je visok stupanj suglasnosti o strateškim ciljevima, a rad na dovršetku programa se nastavlja. Sljedeći sastanak zakazan je u Žepču, u organizaciji HDS-a.
Ovih pet stranaka, HDZ 1990 Ilije Cvitanovića, Hrvatska republikanska stranka Slavena Raguža, Hrvatska seljačka stranka Marija Karamatića, Hrvatski nacionalni pomak Ivana Vukadina i Hrvatski demokratski savez Ive Tadića, ozbiljno se pripremaju za izbore sljedeće godine.
Teško je očekivati da bi ova koalicija mogla ozbiljnije ugroziti dominaciju HDZ BiH, ali ovih pet stranaka mogle bi postati važan faktor u pregovorima oko formiranja buduće vlasti.
Ova vijest povod je za širu analizu aktualne političke situacije u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na izbore koji nas očekuju na jesen iduće godine.
HDZ BiH i vladajući partneri po oprobanom receptu
Hrvatsko biračko tijelo u Bosni i Hercegovini već dugo žudi za političkom alternativom HDZ-u BiH. Hrvatska demokratska zajednica, predvođena Draganom Čovićem, godinama ne uspijeva hrvatskom narodu osigurati očekivanu političku poziciju. Pojednostavljeno rečeno Čović i njegov HDZ tapkaju u mjestu. Već dvadeset godina okosnica njegove politike svodi se na narativ prema kojem Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH. Dvadeset godina taj problem ostaje neriješen, a ozbiljnost Čovićevih namjera da ga doista želi riješiti sve se češće dovodi u pitanje.
Pred svake izbore Čović ponavlja istu mantru: došlo je vrijeme da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva. Uvijek se postavljao u prijetećem tonu, najavljujući odlučnost da tu političku zavrzlamu privede kraju. I svaki put rezultat je isti, Željko Komšić biva izabran primarno glasovima Bošnjaka, a Hrvati ostaju bez svog legitimnog predstavnika. Halabuka oko takvog ishoda traje kratko, nakon čega se Čović pomiri sa situacijom i nastavlja djelovati kao da se ništa nije dogodilo.
Budući da je HDZ najveća hrvatska stranka, uvijek je ulazio u vlast. Bez Čovićeve stranke nikada se nije mogla formirati parlamentarna većina. HDZ BiH participira u vlasti na svim razinama, što je očito dovoljno da se izborna nezadovoljstva brzo stišaju.
Politički promatrači znaju da HDZ BiH pred svake izbore mobilizira svoje biračko tijelo političkim makinacijama koje nailaze na plodno tlo. Osim priče o „Komšiću“, uvijek se u eter pušta ideja Trećeg entiteta. Mediji pod kontrolom HDZ-a alarmiraju javnost, društvene mreže preplavljuju trolovi, i spektakl je tu. Indoktrinirani birači glasaju za HDZ BiH prvenstveno iz straha od drugih, vjerujući da će upravo ta stranka zaštititi njihove interese.
Takvom retorikom, naravno, služe se i druge nacionalne stranke. Dodikov SNSD svira istu melodiju, samo s narativom podjele BiH i pripajanja Republike Srpske Srbiji. Kod Bošnjaka tu ulogu ima SDA, koja birače radikalizira islamističkom idejom i pričom o BiH kao svetinji i ekskluzivitetu bošnjačkog naroda.
Floskula o „zaštiti naroda“ već je uvelike raskrinkana. Zato nacionalne stranke u kampanju kreću sve ranije, s retorikom koja postaje sve ekstremnija, ne birajući sredstva niti vodeći računa o posljedicama.
Oporbene hrvatske stranke dugo su bile „kamilica“ na političkoj sceni. Većinom su izgubile kredibilitet jer se nisu uspjele nametnuti kao alternativa „velikom“ HDZ-u BiH. No čini se da ovaj put opozicija ima ozbiljne namjere i da konačno želi zaprijetiti HDZ-u BiH. Zaključak je jasan: protiv HDZ-a BiH može se ići jedino širokom koalicijom, jer samostalno većina oporbenih stranaka nema kapacitet za zapažen rezultat.
Koji su dometi koalicije predvođene „Devedesetkom“
Pitanje je kakav rezultat može ostvariti koalicija predvođena HDZ-om 1990, kojoj su se pridružili HRS, HNP, HSS i HDS. Pet stranaka u koaliciji zvuči moćno, ali realnost je da neke od njih nemaju ozbiljnu biračku bazu. To znači da će ova koalicija imati izuzetno tešku zadaću. Malo tko vjeruje da mogu pobijediti HDZ BiH, iako su Hrvati siti njegove neproduktivne politike koja koristi isključivo stranačkom članstvu.
Zanimljivo je da ovih pet stranaka dijele slična politička načela sa HDZ-om BiH. I one se protive biranju hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka, što je i logično, a ni ideja Trećeg entiteta im nije strana. Neki su je čak glasno zagovarali. Postavlja se pitanje: u čemu su oni drukčiji od HDZ-a BiH? Može li koalicija dobiti povjerenje birača samo na priči da će biti bolja od HDZ-a BiH?
Za sada ne nude drugačiji politički put. Podjednaka platforma koju dijele s HDZ-om teško da im može donijeti benefite. Birači neće riskirati promjenu samo zato što bi koalicija „nabacila malo šminke“ na istu ideju. Čak i kad bi „Devedesetka“ sa saveznicima imala opipljivu političku ideju, nemaju mehanizme da je predstave javnosti. Nemaju medije. Njihov glas u domaćim medijima neće se čuti pored sveprisutnog HDZ-a BiH, koji praktično gospodari cijelim medijskim prostorom.
Koalicija teško može uvjeriti birače da među njima nema onih koji su bliski HDZ-u BiH i da neće doći do prebjega nakon osvojenih mandata. Za povjerenje birača trebala bi im ogromna kampanja i mnoštvo medijskog prostora. A teško je ponovno pridobiti birače koji su već uvjereni da su neki akteri iz koalicije labavi oponenti Čoviću i HDZ-u BiH.
Još uvijek nije jasno hoće li koalicija ostati u ovom sastavu ili će pridobiti još neke oporbene stranke s određenim biračkim kapacitetom. Pitanje je tko bi se uopće mogao usuglasiti s njihovim političkim konceptom. Vjerojatno malo tko.
Čekamo vruću izbornu jesen
Pred nama je burna godina u kojoj će se političari razmetati idejama. Dolaze izbori koji će, po tko zna koji put, biti „povijesni“. Mnogima gori pod nogama, pa je za očekivati dugu i vjerojatno najprljaviju kampanju dosad. Narod će ponovno sumnjati u izborne prevare, a postizborne koalicije bit će jako zanimljive. Vruća jesen 2026. mogla bi donijeti vrlo neizvjestan rasplet. Rezultate čekamo s nestrpljenjem.
Jer upravo ti rezultati pokazat će jesu li birači spremni kazniti dugogodišnju političku učmalost ili će još jednom potvrditi status quo. U svakom slučaju, pred nama je test političke zrelosti hrvatskog naroda u BiH, čiji će odjek odrediti smjer zajednice za godine koje dolaze.
PeD | DOMOVINA
