U vremenu kada se vjera često banalizira, a vjernici karikiraju, podsjetimo se da su o Bogu promišljali najdublji umovi čovječanstva, znanstvenici, filozofi, umjetnici, općenito poznate osobe. Njihove riječi nisu dogma, već tragovi potrage za smislom, ljepotom i istinom. U nastavku smo izdvojili nekoliko izreka o Bogu i vjeri koje želimo podijeliti s našim čitateljima.
”Nije nikakva slučajnost sto su upravo najveći umovi svih vremena ujedno bili i duboko religiozni.” (Max Planck: 1858 – 1947, otac moderne fizike i dobitnik Nobelove nagrade)
“Svim ljudima vjera u Boga usađena je u srce. Lažu oni koji kažu da ne vjeruju u Božje postojanje; jer noću i u samoći sumnjaju.” (Lucije Enej Seneka mlađi, 4. pr. Kr. – 65 po.Kr., rimski pjesnik, filozof i političar)
“Malo filozofije vodi nas u ateizam, ali duboka filozofija dovodi čovjeka ponovno do religije.”
“U Boga ne vjeruju samo oni koji u njegovu nepostojanju nalaze interes.” (Francis Bacon, 1561-1626, engleski filozof, esejist i državnik, utemeljitelj metodologije znanosti)
“Jedini razlog zašto mnogi misle da je teško spoznati Božje postojanje i bit duše je to što svoj duh nikada ne odvajaju od osjetila i ne izdižu ga iznad tjelesnoga svijeta.” (René Descartes, 1596-1650, francuski filozof, matematičar i prirodoslovac)
“Gdje da navodno slobodan duh nađe svoje dokaze, ako ne postoji više biće?” (Immanuel Kant, 1724-1804, njemački filozof)
“Nevjernik vjeruje više nego što misli, vjernik manje no što se čini.” (Franz Grillparzer, 1791-1872, austrijski književnik)
“Religija počiva na bitnoj razlici između čovjeka i životinja – životinje nemaju religiju.” (Ludwig Feuerbach, 1804-1872, njemački filozof)
“Zamislivo mi je da čovjek, gledajući na zemlju, tvrdi kako nema Boga, ali ne razumijem kako bi mogao gledati u nebo i poricati Boga.” (Abraham Lincoln, 1809-1865, američki političar, predsjednik Sjedinjenih američkih država, zaslužan za ukidanje ropstva)
“Nevjera i praznovjerje, oboje su strah od vjere.” (Soren Kierkegaard, 1813-1855, danski filozof, teolog i književnik)
“Potpuni ateist stoji na predzadnjoj stepenici do potpune vjere.”
“Savjest bez Boga je nešto grozno. Može zabludjeti u najgori razvrat.”
”Zapad misli mudro voditi svijet, ali ukoliko odbacuju Isusa natopiti će ga krvlju”
“Još nisam sreo neznabošca. Susretao sam samo nespokojne.”
”Bog je stvorio svijet na najbolji mogući način”. (Fjodor Mihajlovič Dostojevski, 1821-1881, ruski pjesnik)
“Nikada više nećeš moliti, nikada se više odmoriti u beskrajnom povjerenju. Uskraćuješ si pravo da staneš pred krajnju mudrost, dobrotu, najvišu silu. Nemaš stalnoga čuvara i prijatelja za tvojih sedam samotnosti. Čovječe odricanja, želiš li se odreći svega toga? Tko će ti dati snage za to? Nitko još za to nije imao snage.” (Friedrich Nietzsche, 1844-1900, njemački filozof i klasični filolog)
“Tko poriče Boga, sličan je onomu koji poriče sunce; nema smisla, ono i dalje sja.” (Julius Langbehn, 1851-1907, njemački pisac, kritičar kulture)
“Moderna fizika neminovno nas vodi k Bogu, a ne od njega. Nijedan utemeljitelj ateizma nije bio prirodoznanstvenik. Svi su oni bili osrednji filozofi.” (Sir Arthur Stanley Eddington, 1882-1946, engleski astronom)
“Nema Boga, sve je jači glas masa. Time, međutim, i čovjek postaje bezvrijedan, ubijan u proizvoljnom broju, jer je ništa.” (Karl Jaspers, 1883-1969, njemački filozof egzistencijalizma i pisac, nagrada za mir njemačkog knjižarstva 1958.)
“Religija je obveza. Ateizam je krajnje upitna nevezanost.” (Ludwig Marcuse, 1894-1971, njemački književni kritičar, filozof i novinar)
“Bog će preboljeti to što ateisti poriču njegovo postojanje.” (John Boynton Priestley, 1894-1984)
“Bez vjere čovjek postaje sterilan, bez nade i ustrašen do krajnje dubine svoga bića.” (Erich Fromm, 1900-1980, američki psihoanalitičar i kritičar društva)
“Ateizam je okrutan i mučan pothvat. Vjerujem da sam ga izveo do kraja.” (Jean-Paul Sartre, 1905-1980, francuski književnik i filozof)
“Čovjek bez religije je poput putnika bez cilja, ispitivača bez odgovora, borca bez pobjede i umirućega bez novoga života.” (Dom Helder Pessôa Câmara, 1909- , brazilski katolički teolog, nadbiskup, koji se zalagao za veću socijalnu pravdu)
“Sve veća bezbožnost suodgovorna je za današnje globalne krize!” (Vaclav Havel, 1936-, češki književnik i političar, disident i prvi predsjednik Republike Češke)
“Mlad čovjek koji želi ostati pravi ateist, ne može biti dovoljno oprezan pri izboru onoga što čita. Zamke se nalaze posvuda.” (C.S. Lewis 1898. – 1963.)
“Ako umujete dosta ozbiljno, prirodne nauke će vas prisiliti da priznate Boga”. (Sir William Thomson-Kelvin, 1824-1907)
”Ja se molim dok radim u svom laboratoriju”. (Louis Pastuer 1822 – 1895)
”Povjerovao sam u doktrinu o Isusu i cijeli je moj život doživio iznenadnu promjenu – život i smrt prestali su biti zli. Umjesto očaja, okusio sam zadovoljstvo i sreću koju smrt ne može oduzeti.” (Lav Nikolajevič Tolstoj 1828 – 1910)
“Kroz kakvo ako ne slomljeno srce je mogao moj gospodin Isus Krist ući u moj život”. (Oscar Wilde 1854 – 1900)
”Isus je uzalud umro ako nismo naučili da u našim životima mora vladati vječni zakon ljubavi.” (Mahatma Gandhi)
”Vjerujem u Boga, i nastojim genetikom čitati i razumjeti njegov jezik.” (Francis S. Collins, jedan od najpoznatijih svjetskih genetičara današnjice)
”Isus me voli. To znam.’ (Karl Barth, jedan od vodećih intelektualaca prošlog stoljeća, poznat kao ‘veliki švicarski mislilac’, na pitanje koja mu je najdublja misao što ju je ikad izrekao)
Vjera poziva dušu da pođe dalje no što može vidjeti. (William Clarke)
Poznavati Boga moguće je samo u sebi.
Dok ga ne nađeš u sebi, nećeš ga naći nigdje.
Nema Boga za onog tko ne zna da ga nosi u sebi. (Lav Nikolajević Tolstoj)
Neka je žena sanjala da je ušla u veliku trgovinu i tu je, na svoje iznenađenje, našla Boga za pultom.
– Što prodaješ? – upitala je.
– Sve što ti srce želi – odgovori Bog.
Žena je jedva vjerovala što je čula i odluči tražiti ono najbolje što si ljudsko srce poželjeti može:
– Hoću mir za dušu, i ljubav, i sreću, i mudrost, i slobodu od straha!
Potom, nakon kratkog razmišljanja doda:
– Ne samo za mene. Za svakoga na svijetu!
Bog se nasmije: – Mislim da me nisi shvatila, draga moja.
Ovdje ne prodajemo plodove. Samo sjeme. (nepoznat autor)
Kad izađemo pred Boga, upitat će nas: “Gdje su ti rane?”.
Ako odgovorimo “Nemam rana”,
Bog će nas upitati: “Zar nisi naišao ni na što vrijedno borbe?”. (Allan Boesak)
Bog ne može načiniti Stradivari violinu bez Stradivarija.
Bog nam daje dar života; mi određujemo što ćemo s njime učiniti.
Život je pothvat suradnje s Bogom.
Mi nosimo dio odgovornosti za svoje teškoće i za svoje radosti.
Bog nam daje igralište, mi biramo igre.
Bog nam daje lice, a mi stvaramo izraze.
Bog nam otvara vrata, a mi prolazimo kroz njih. (Dan Millman)
To što jeste, Božji je dar vama; Ono što ćete postati, jest vaš dar Bogu. (nepoznat autor)
Vidim strukturu, ali ne mogu si predočiti tvorca te strukture.
Vidim uru, ali ne mogu zamisliti urara.
Ljudski um ne može pojmiti četiri dimenzije, pa kako bi onda mogao pojmiti Boga, pred kojim su tisuće godina i tisuće dimenzija kao jedno? (Albert Einstein)
Vjerujem da Bog ima isto toliko imena koliko ima živih ljudi. (Mahatma Gandhi)
Što god da je Bog ili dobrota u svemiru, ona mora djelovati i izraziti se kroz nas.
Ne možemo stajati postrani i pustiti Boga da obavi posao. (Albert Einstein)
Iako gledaš ikonu, nećeš zato postati svetac. (M. Gorki)
Iako nepristran, put nebeski uvijek služi samo dobrim ljudima. (Hota Junan)
Kad se naši temelji zatresu, mogli bismo se okrenuti Bogu, a onda ustanoviti da ih upravo On trese. (Hebrejska poslovica)
Molite kao da sve ovisi o Bogu, ali postupajte kao da sve ovisi o vama. (Francis Spellman)
Živi s ljudima kao da te Bog gleda i govori s Bogom kao da te ljudi slušaju. (Seneka)
Ne može se otvoriti srce Bogu, a da ga istodobno ne otvorimo i svom bližnjemu! (P. Tournier)
Čim mi Bog ne znači sve, On mi ne znači ništa. Dati Bogu drugo mjesto u životu znači uopće mu ne dati mjesta. (P. Breemen)
Vjerovati znači: sve na Boga osloniti, na njemu graditi, njega izabrati za temelj i smisao života. (W. Kasper)
Izreke koje smo postavili pripisuju se poznatim osobama i prenesene su iz javno dostupnih izvora. Njihova snaga nije u bibliografskoj preciznosti, već u misaonoj dubini koju nose.
