Europska unija se posljednjih mjeseci našla pred ozbiljnim izazovom u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Donald Trump, aktualni predsjednik SAD-a, najavio je uvođenje carina na robu iz više europskih zemalja, što je u Bruxellesu dočekano kao oblik političke ucjene. Kao odgovor, u europskim institucijama sve se glasnije spominje aktiviranje najjačeg trgovinskog instrumenta, takozvane “trgovinske bazuke”.
Taj izraz, iako zvuči slikovito, zapravo označava Anti-Coercion Instrument, mehanizam koji je EU usvojila 2023. godine. Njegova svrha je zaštita Unije od ekonomskog pritiska i ucjena. Kada treće zemlje koriste carine, kvote ili druge trgovinske mjere kako bi prisilile EU na političke ustupke, Bruxelles sada ima mogućnost da brzo i koordinirano odgovori. Umjesto dugotrajnih postupaka pred Svjetskom trgovinskom organizacijom, nova “bazuka” omogućava da se u kratkom roku uvedu protumjere. Počevši od carina na američku robu, preko ograničenja pristupa europskom tržištu, pa sve do financijskih sankcija. Upravo zbog svoje širine i fleksibilnosti instrument je dobio nadimak koji sugerira moćno oružje.
Trumpove prijetnje nisu ostale na razini retorike. Najavio je da će od 1. veljače 2026. uvesti desetpostotne carine na robu iz osam NATO zemalja, među kojima su Njemačka, Francuska, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ako se do 1. lipnja iste godine ne postigne dogovor, carine bi porasle na dvadeset i pet posto. Ono što posebno zabrinjava europske lidere jest činjenica da američki predsjednik trgovinske mjere povezuje s političkim pitanjima koja nemaju izravne veze s ekonomijom, primjerice s američkim interesom za Grenland ili čak s temama poput Nobelove nagrade. U Bruxellesu se takav pristup doživljava kao otvorena ucjena.
Europski čelnici već su jasno poručili da neće popustiti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi odgovor Unije bio “nepokolebljiv i ujedinjen” ako Trump doista uvede carine, upozorivši da bi takav potez mogao odnose EU i SAD-a gurnuti u “spiralu pada”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron otišao je korak dalje, najavivši da će tražiti aktiviranje Anti-Coercion Instrumenta u ime Francuske. Njemački kancelar Olaf Scholz naglasio je da Europa mora nastupiti “snažno i jedinstveno” kako bi pokazala da neće biti laka meta. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je: “Europa neće biti ucijenjena”. Ove izjave jasno pokazuju da Bruxelles priprema teren za odlučan odgovor.
Posljedice eventualnog sukoba bile bi ozbiljne za obje strane. Europski izvoznici, osobito automobilska industrija i proizvođači luksuzne robe, osjetili bi udar već u kratkom roku. No istodobno bi američki potrošači morali plaćati više za europske proizvode, što bi izazvalo nezadovoljstvo i u samim Sjedinjenim Državama. Dugoročno, aktiviranje “bazuke” pokazalo bi da EU više ne nastupa samo kao trgovinski blok, nego kao geopolitički igrač spreman braniti svoje interese. S druge strane, otvorio bi se rizik trgovinskog rata koji bi oslabio obje ekonomije i destabilizirao globalnu trgovinu.
Takav sukob ne bi pogodio samo EU i SAD. Bosna i Hercegovina, kao zemlja čije gospodarstvo snažno ovisi o izvozu u EU, osjetila bi udar kroz smanjenje potražnje i poremećaje u lancima opskrbe. Većina bh. Izvoza, od metala do poljoprivrednih proizvoda, ide prema europskom tržištu. Ako europske kompanije budu pogođene američkim carinama, smanjit će se njihova kupovna moć i investicijska aktivnost, što će se preliti na dobavljače iz BiH. Slična sudbina čeka i zemlje u okruženju. Srbija, koja značajan dio industrijske proizvodnje plasira u EU, suočila bi se s padom narudžbi. Hrvatska, kao članica EU, bila bi izravno uključena u trgovinski rat, što bi pogodilo njezinu turističku i prehrambenu industriju. Sjeverna Makedonija i Crna Gora, iako manje izložene, osjetile bi posljedice kroz usporavanje investicija i smanjenje izvoza. Zapadni Balkan već je ranjiv zbog visoke ovisnosti o europskom tržištu, pa bi svaki poremećaj u transatlantskoj trgovini imao multiplicirane učinke na regionalnu ekonomiju.
Europska “trgovinska bazuka” stoga nije samo tehnički instrument, nego politička poruka da Unija neće tolerirati ucjene. Ako Trump ostane pri svojim prijetnjama, Bruxelles bi mogao aktivirati Anti-Coercion Instrument i time otvoriti novo poglavlje u transatlantskim odnosima. No cijena takvog sukoba bila bi visoka: EU i SAD riskiraju destabilizaciju globalne trgovine, dok bi zemlje poput BiH i njezinih susjeda osjetile posljedice kroz smanjenje izvoza, pad investicija i usporavanje gospodarskog rasta. Ako uistinu dođe do trgovinskog rata između EU i SAD-a, EU će se već nekako nositi s posljedicama, jer ima kapacitete, ali BiH i zemlje u regiji će osjetiti udar bez jasne mogućnosti da se zaštite. Za regiju koja se još uvijek bori s ekonomskom tranzicijom, to bi značilo dodatnu neizvjesnost i pritisak na ionako krhke ekonomske temelje.
PeD | DOMOVINA
