Domaljevac-Šamac: Posavska općina nastala iz potrebe za identitetom

Smještena uz rijeku Savu, u srcu Bosanske Posavine, Općina Domaljevac-Šamac nastala je 1998. godine kao rezultat administrativnog razdvajanja od nekadašnje općine Bosanski Šamac. U njen sastav ušla su naselja Domaljevac, Bazik, te dijelovi Grebnica, Brvnika i Tursinovca (Tišina), čime je formirana nova lokalna zajednica unutar Županije Posavske koja je u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Temeljni podaci i stanovništvo

Površina Općine iznosi oko 41,7 km² dok je prosječna nadmorska visina 85 metara. Općina Domaljevac-Šamac graniči s općinom Orašje na istoku te s Republikom Srpskom na jugu i zapadu. Sa sjeverne strane je rijeka Sava koja je ujedno i prirodna granica s Republikom Hrvatskom.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine općina Domaljevac-Šamac je imala ukupno 4.771 stanovnika. Po etničkoj zastupljenosti Hrvati čine dominantnu većinu od 97,1% od ukupnog stanovništva Općine, Srbi su na 1,9% dok se Bošnjacima izjasnilo svega 0,4% stanovnika Općine. Ukupno 28 stanovnika Općine se nije izjasnilo kao jedan od dominantna tri naroda u BiH te su isti statistički ubrojeni pod Ostale.

Po broju stanovnika Domaljevac je daleko najveće naselje, slijede Grebnice (dio), Bazik, Brvnik (dio) i Tursinovac (dio).

Gospodarstvo

Gospodarska slika općine temelji se mahom na poljoprivrednoj djelatnosti. Primarno se uzgajaju žitarice, voće i povrće. Dijelom je razvijeno svinjogojstvo i peradarstvo, posebice proizvodnja konzumnih jaja.

Domaljevac je poznat po poduzetnim ljudima, a lokalna uprava aktivno radi na razvoju infrastrukture, obrazovanja i kulturnih sadržaja.

Obrtništvo u Domaljevcu stagnira ili je čak u padu u odnosu na nekadašnje razvijene obrtničke djelatnosti. Tomu je u mnogome doprinijela recesijske i odlazak velikog broja stanovništva u inozemstvo.

Od gospodarskih subjekata općina Domaljevac je najpoznatija po sjedištu trgovačkog poduzeća Yimor koje je u svojoj branši jedno od najvećih poduzeća u Bosni i Hercegovini. Od skora je razvijena proizvodnja sladoleda brenda „Magic Ice“ čiji su suvremeni proizvodni pogoni smješteni u Domaljevcu.

Blizina graničnog prijelaza Bosanski Šamac koji se nalazi na području Općine Domaljevac-Šamac daje stratešku prednost gospodarstvu, a lokalnoj zajednici osigurava znatan izvor prihoda.

Povijest i identitet

Prvi pisani trag o Domaljevcu datira iz 1548. godine, mada se tragovi prvog stalnog naselja bilježe koncem 17 i početkom 18 stoljeća.

Do 1910. postojali su Gornji i Donji Domaljevac, a 1926. godine u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Domaljevcu je utemeljena po prvi put općina. U vrijeme Jugoslavije Domaljevac gubi status općine i nalazi se u sastavu općine Bosanski Šamac. Današnja općina formalno je osnovana 1998., nakon Daytonskog sporazuma

Kultura i tradicija i sport

Općina Domaljevac-Šamac njeguje bogatu kulturnu baštinu. U centru naselja je Crkva svete Ane, koja se može podičiti kao jedna od crkava s najvišim zvonikom u BiH. Na području općine u naselju Grebnice nalazi se crkva župe sv. Jakova Markijskog koja plijeni modernom arhitekturom i prekrasno uređenim okolišem što je čini jednom od najljepših crkava u regionu.

HKUD “Mladost” Domaljevac, jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini. Utemeljeno je još 1926. godine i čitavo vrijeme baštini kulturu, tradiciju i običaje stanovnika ovog kraja. Od kulturnih događaja važno je spomenuti  smotru “Domaljevačka Tkanica” koja okuplja folklorna društva iz BiH, Hrvatske i Srbije, čuvajući izvorne pjesme, plesove i nošnje stare i do 150 godina.

Iako Domaljevac ima teniski klub s moderno izgrađenim teniskim terenom, više je poznat po svom nogometnom klubu HNK Mladost iz kojeg su ponikli brojni izvrsni nogometaši. Ali slavu Domaljevca i općine ponijeli su odbojkaši. Odbojkaški klub iz Domaljevca pravo je čudo. Duži niz godina nalazi se u vrhu najjačeg državnog natjecanja. Osvajao je kupove i prvenstva te važi za jedan od najpoznatijih sportskih udruženja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Kroz svoju povijest mijenjao je nazive. Trenutačno nosi sponzorirani naziv Magic Ice Domaljevac. A kroz svoju povijest iznjedrio je brojne reprezentativce i odbojkaše koji su zabilježili uspješnu međunarodnu sportsku karijeru.

Domaljevac: Općinsko središte koje je izgradilo svoj identitet

Nekada tiho, ruralno naselje uz Savu, Domaljevac je danas općinski centar koji nosi slojevitu priču o odlascima, povratcima, snovima i stvarnosti. Njegova povijest nije ispisana samo u arhivima, nego u srcima tisuća ljudi koji su ga napustili, ali ga nikada nisu zaboravili. Svaka kuća, svaka staza i svaki pogled prema horizontu priča o onima koji su otišli, ali dušom ostali.

Pečalba koja traje više od pola stoljeća

Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, Domaljevac je doživio val iseljavanja. Mnogi su krenuli na privremeni rad u Njemačku. Veliki broj njih se skrasio u Frankfurtu, ali i u mnogim drugim gradovima Zapadne Europe, poglavito u Njemačkoj, s idejom da se nakon nekoliko godina vrate. No, život je imao drugačije planove. Privremeno je postalo trajno, a Domaljevac je dobio svoju dijasporu, snažnu, brojnu i emotivno vezanu za rodni kraj. I tako, dok su gradili živote daleko od Posavske ravnice, u mislima su svakodnevno obnavljali prizore doma: osluškivali su zvono sa crkvenog toranja crkve Sv. Ane, budilo ih je jutarnje zvono mjesne škole, mamili su ih mirisi polja u Kočišta, Njiverica Dubravica, Luka, Guštre i Nađevaca, a osim njih Hrast, Bokovi, Kališta, Blato, Josići i Adeljak nisu im nestajali iz snova ni kada su lijegali umorni. A tek graja i povici sa Jelasa kada bi Mladost igrala svoje utakmice, a odbojkaške čarolije na Srimcu ili žamori iz kafića i birtija… Sve su to uspomene koji i dalje žive u srcima brojnih Domaljevčana koji tijelom nisu u Domaljevcu, ali duhom iz njega kao da nikad nisu otišli.

Od sela do gradića: Domaljevac u novom ruhu

Zahvaljujući pečalbarskom novcu, Domaljevac je doživio urbanistički preporod. Nekadašnje skromne kuće zamijenile su moderne obiteljske vile, uređene s pažnjom i ponosom. Iako Domaljevac nema brojne urbane višekatnice, naselje odiše dostojanstvom i skladom. Dobivanjem statusa općine 1998. godine, Domaljevac je postao administrativno središte, što je dodatno potaknulo razvoj. A kada se kroz Domaljevac prođe polako, vidljivo je ono najvrijednije,  trud, ponos i tiha veza između generacija koje žive ovdje i onih koji sanjaju o povratku.

Poplava 2014: Udarac koji je promijenio tokove

U svibnju 2014. godine, Domaljevac je pretrpio katastrofalnu poplavu. Gotovo cijelo naselje bilo je pod vodom. Stradali su domovi, poljoprivreda, javne institucije. Iako je zajednica pokazala nevjerojatnu solidarnost, posljedice su bile duboke. Mnogi mladi, suočeni s nesigurnošću, ponovno su krenuli put Njemačke, gdje su ih čekali rođaci, prijatelji, poznata lica. U bujici se nije potopila samo domaljevačka zemlja, potopljene su nade mnogih obitelji koje su sanjale miran život na vlastitoj djedovini.

Demografski izazovi: Srce koje kuca tiše

Danas u Domaljevcu živi tek 20–30 % predratnog stanovništva. Loša natalitetna slika i nepovoljni migracijski tokovi usporavaju gospodarski razvoj. Javna potrošnja je smanjena. Iako Općina ulaže u infrastrukturu, nedostatak ljudi osjeti se na svakom koraku. Trgovine su više prazne nego pune kupaca, školska dvorišta su tiša, a velebni domovi puni sjaja bez svojih su ukućana, čekaju povratak svojih vlasnika, kao što zemlja čeka proljeće.

Domaljevac nije samo mjesto — to je osjećaj

Ovo naselje nije definirano samo brojevima, nego ljudima koji ga nose u srcu, bez obzira gdje žive. Njegova priča je priča o snazi zajednice, o vezama koje ne blijede, o kućama koje svijetle i kad su prazne. Domaljevac je dokaz da identitet ne mora biti vezan za geografiju, nego za pripadnost. Jer kad se u inozemstvu govori „idem kući“, za mnoge to i dalje znači jedno – najdraže mjesto uz rijeku Savu, gdje sunce zalazi tiho i poznato.

Perica DUJMENOVIĆ