Diplomatska igra oko budućnosti Ukrajine ulazi u ključnu i možda najnapetiju fazu. Dok se svijet fokusira oko bojišnice, prava bitka za mir vodi se u telefonskim razgovorima, tajnim sastancima i pažljivo biranim riječima službenih priopćenja. U središtu te drame nalazi se odgovor Kijeva na mirovni plan predsjednika Donalda Trumpa, dokument koji bi mogao preoblikovati odnose između Amerike i čelnica EU.
Prema informacijama portala Axios, Ukrajina je isporučila svoj službeni odgovor Trumpovoj administraciji. Iako sadržaj nije objavljen, sam čin dostave nakon niza intenzivnih konzultacija pokazuje da je Kijev spreman suprotstaviti se Washingtonu, ali i tražiti oslonac kod jedinih saveznika koji mu preostaju — u Europi.
Europa gradi jedinstvenu frontu
Za razumijevanje trenutne situacije ključna je strategija predsjednika Volodimira Zelenskog. Svjestan rastućeg pritiska iz Bijele kuće da prihvati plan koji uključuje “velike teritorijalne ustupke”, Zelenski se u ponedjeljak nije sastao s Amerikancima, već s vođama europske “trojke”: francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
To nije bio slučajan susret, već pažljivo odmjeren potez za izgradnju čvrstog europskog štita prije oluje iz Washingtona. Trojka je zajednički poslala “jedinstvenu poruku” da trenutni američki prijedlog nije prihvatljiv. Macron je pritom naglasio: “Mir koji se temelji na ustupcima teritorija nije mir, već privid koji otvara vrata novim agresijama.”
Trumpov “realizam” protiv europskih principa
Napetosti nisu ostale nezapažene. Trumpov 40-minutni telefonski razgovor s europskim čelnicima bio je više od pukog informiranja bio je pokušaj premošćivanja dubokog nepovjerenja.
S jedne strane stoji Trumpova administracija, koja zagovara brzo, “realistično” rješenje, čak i po cijenu gubitka ukrajinskog teritorija, videći to kao kraj beskonačnog trošenja resursa. S druge strane, Europa se drži principa da mir bez pravde i suverenosti za Ukrajinu nije održiv. “Kapitulacija Kijeva poslala bi opasnu poruku Moskvi i cijelom svijetu,” upozorio je Merz.
Trumpova nedavna oštra kritika europskih lidera kao “slabih” u intervjuu za Politico samo je potvrdila dubok jaz između dva pristupa. Dok Washington rat promatra kroz prizmu troškova i koristi, Europa ga vidi kao prijetnju samom temelju sigurnosnog poretka.
“Intenzivan rad” kao diplomatski kod za neslaganje
Nakon poziva, Elysejska palača, Downing Street i Ured njemačkog kancelara objavili su gotovo identična priopćenja. Ključna fraza, “intenzivan rad na mirovnom planu nastavit će se”, klasičan je diplomatski kod koji zapravo znači: “Duboko se ne slažemo, ali nastavljamo razgovarati kako bismo izbjegli potpuni raskid.”
Svi se slažu da je “ovo ključni trenutak”, no svatko pod tim misli nešto sasvim drugo.
Sljedeći potez: Sastanak “koalicije voljnih”
Sve vodi prema četvrtku i videokonferenciji tzv. “Koalicije voljnih”, skupine zemalja (uključujući Hrvatsku) koje čine jezgru podrške Ukrajini. Ovaj sastanak, na kojem će sudjelovati i Zelenski, više nije samo redovna koordinacija. Postat će platforma na kojoj će Ukrajina i njezini europski saveznici pokušati zajednički definirati alternativu Trumpovom planu i pokazati da nisu spremni biti pasivni promatrači u odlučivanju o svojoj budućnosti.
Zelenski je nedavno poručio: “Ukrajina neće pristati na mir koji znači gubitak naše zemlje. Naša borba je borba za dostojanstvo Europe.”
Više nije riječ samo o sukobu Rusije i Ukrajine. Riječ je o složenoj pregovaračkoj igri između tri strane, SAD-a, Europe i same Ukrajine, svake sa svojom vizijom mira. Iako se linije povlače, čini se da je pravi mir i dalje daleko, a cijena njegovog postizanja mogla bi biti prekid jednog od najdužih i najuspješnijih saveza u modernoj povijesti.
DOMOVINA
