Digitalni euro kuca na vrata. Europska unija korača prema novom obliku transakcijskog poslovanja, a jedan od najvažnijih koraka na tom putu je uvođenje digitalnog eura. Ovaj digitalni novac, izdan od strane Europske središnje banke (ESB), ima za cilj modernizirati plaćanja, poboljšati učinkovitost financijskog sustava i pružiti građanima sigurnu i praktičnu alternativu gotovini. No, što točno digitalni euro znači za građane EU, koje su njegove prednosti i mane i zašto postoji prilično rašireno nepovjerenje prema njemu?
Što je digitalni euro i kako će funkcionirati?
Digitalni euro zamišljen je kao digitalna verzija gotovine, izdana od strane ESB-a i dostupna svim građanima i poduzećima u eurozoni. To bi bio digitalni oblik valute središnje banke (CBDC), što ga razlikuje od kriptovaluta poput Bitcoina.
Digitalni euro ima nekoliko karakteristika koje treba istaći. Za razliku od komercijalnog novca koji drže banke, digitalni euro bi bio izravna obveza ESB-a, što ga čini sigurnijim i pouzdanijim. Dalje, svaki građanin bi trebao imati pristup digitalnom euru, vjerojatno putem digitalnog novčanika kojeg bi osiguravala banka ili izravno sama ESB. Ako ovome dodamo još jednostavnost korištenja kako online tako i offline, uz činjenicu da će digitalni euro biti dostupan svima, bez obzira na razinu digitalne pismenosti ostavlja se dojam da digitalni novac uistinu ima bitne prednosti u odnosu na današnji novac. Naravno tomu treba dodati zajamčenu privatnost građana što je čini se u nesuglasju s trenutnom percepcijom mnogih koji danas govore o digitalnom euru. No, ta privatnost mora balansirati između privatnosti i potrebne borbe protiv pranja novca i financijskog terorizma
Dok s jedne strane zagovornici uvođenja digitalnog eura ističu prednosti digitalne valute, s druge strane skeptici upozoravaju na potencijalne rizike uvođenja digitalnog eura.
Primjerice, peticija na platformi Citizen Go, pod nazivom “Ne dirajte naš novac: Zaustavite plan za digitalni euro EU-a”, brzo je prikupila preko 100.000 potpisa, što jasno pokazuje zabrinutost građana. Glavni strahovi uključuju mogućnost potpune kontrole nad financijama građana, smanjenje upotrebe fizičkog novca i potencijalno ograničavanje sloboda. S druge strane, ECB tvrdi da bi digitalni euro bio samo dopuna gotovini, a ne njezina zamjena.
Prednosti digitalnog eura
Uvođenje digitalnog eura sa sobom donosi brojne potencijalne koristi za građane i gospodarstvo EU-a, a koje se ističu u raspravama o njegovom uvođenju.
Tu se prije svega misli na moderniziranje platnog sustava, odnosno pojednostavljenje plaćanja i u konačnici jeftinije plaćanje. Posebice se ističe prednost digitalnog eura u jeftinijem, bržem i sigurnijem međunarodnom plaćanju.
Isto tako digitalni euro bi mogao doprinijeti stabilnosti u strateškoj autonomiji Europe. Smanjenje ovisnosti pri plaćanju usluga, posebice međunarodnih, doprinosi monetarnoj suverenosti Europe.
Digitalni euro može poslužiti kao temelj za daljnji razvoj privatnih platnih usluga i financijskih tokova što može potaći inovacije u tehnologijama plaćanja.
Također, digitalni euro osigurava da svi građani, uključujući one koji nemaju pristup tradicionalnim bankovnim uslugama, imaju mogućnost sudjelovanja u digitalnom gospodarstvu, što u teoriji izgleda vrlo privlačno.
Mane i bojazni građana
Unatoč potencijalnim prednostima, postoje i značajne mane i bojazni povezane s uvođenjem digitalnog eura. Digitalni euro nosi i određene rizike i izaziva zabrinutost među građanima.
Gubitak privatnost se svakako ističe kao ključna mana digitalnog eura. Građani se boje da bi digitalni euro mogao omogućiti praćenje njihovih financijskih aktivnosti, što bi ugrozilo njihovu privatnost. Postoji bojazan da bi vlada ili određene institucije mogle kontrolirati ili ograničiti građane u korištenju digitalnog eura. Takav vid uplitanja u platni život građana mogao bi se ogledati u mjerama kao što su ograničavanje pristupa sredstvima ili čak nametanje dodatnih poreza što građane čini skeptičnim prema novotariji koju pokušavaju nametnuti EU i Europska središnja banka.
Osim toga digitalni euro zahtjeva pouzdanu infrastrukturu što može biti problematično u slučaju tehničkih kvarova ili cyber napada. Ako tomu dodamo i činjenicu da bi starije generacije i osobe s niskom razinom digitalne pismenosti mogle biti isključene iz financijskog sustava, opravdanost uvođenja digitalnog eura se stavlja pod veliku lupu.
Mnogi građani vide gotovinu kao simbol slobode i neovisnosti, a smanjenje njezine upotrebe može izazvati osjećaj gubitka kontrole.
Dodatno uvođenje digitalnog eura može stvoriti kompliciranu konverziju koja će građane dodatno obeshrabriti i učiniti digitalni euro neprivlačnim za njih. Tu je i pitanje utjecaja na bankarski sektor, jer bi digitalni euro mogao uzrokovati smanjenje depozita u poslovnim bankama što bi moglo utjecati na njihovo poslovanje i kreditiranje.
Razlozi za nepovjerenje
S obzirom na vrlo bitne nedostatke digitalne valute, opasnosti i prijetnje koje donosi nepovjerenje građana u digitalni euro je više nego očekivano. Izazvano je strahom od novih tehnologija, a skepticizam prema državnim institucijama i politikama svakako doprinose stvaranju animoziteta prema digitalnoj valuti. No, neke od bojazni su i posve opravdane.
Prije svega privatnost je ključni izazov. Očuvanje privatnosti je ključna točka prijepora. ESB naglašava da će se pridržavati strogih pravila o privatnosti, ali građani s pravom žele jamstva da njihovi podaci neće biti zloupotrijebljeni. Osim toga ECB mora biti transparentan o tome kako će digitalni euro funkcionirati i kako će podaci korisnika biti zaštićeni. Nedostatak transparentnosti samo povećava nepovjerenje.
Postoji bojazan da bi potpuna kontrola nad digitalnim transakcijama, kako je već rečeno, mogla omogućiti zloupotrebu od strane države, poput ograničavanja pristupa sredstvima, nametanja dodatnih poreza ili čak blokiranja računa u političke svrhe. Digitalni euro bi bio pod izravnom kontrolom Europske središnje banke, što kod građana izaziva strah od prevelike koncentracije moći u rukama jedne institucije.
Iako iz Europske središnje banke tvrde da digitalni euro nije zamjena za gotovinu kod građana postoji izraženi skepticizam, jer se boje da je uvođenje digitalnog eura samo prijelazna faza koja će u konačnici dovesti do potpunog ukidanja gotovine, što bi ograničilo slobodu izbora u načinu plaćanja.
Također postoji bojazan starijih osoba i onih bez pristupa modernim tehnologijama, jer bi mogli biti isključeni iz sustava digitalnog plaćanja, što tom sloju građana dodatno ulijeva nepovjerenje u digitalnu valutu.
Svi ovi elementi o bojaznosti prema digitalnom euru pokazuju potrebu za transparentnošću i uključivanjem građana u proces donošenja odluka.
Umjesto zaključka
Dok se gubitak sloboda često navodi kao apstraktna stavka, u praksi bi ukidanje gotovine uz digitalni euro moglo ograničiti sposobnost građana da upravljaju svojim financijama izvan digitalnih sustava. Gotovina je simbol neovisnosti, a njezin nestanak građani s pravom doživljavaju kao ozbiljan gubitak kontrole.
Pandemija COVID-19 donijela je drastične promjene u percepciji državnih struktura. Manipulacije informacijama, prisilne mjere i prikupljanje osobnih podataka doveli su do duboke krize povjerenja. Građani danas s pravom vide digitalni euro kao potencijalno oruđe za daljnju kontrolu, pa čak i represiju.
Perica DUJMENOVIĆ
