U raspravi povodom 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma, govornici njemačkih parlamentarnih stranaka naglasili su da je ovim sporazumom okončano ubijanje u BiH, ali je istodobno ocijenjeno da je tadašnja podjela Bosne i Hercegovine na dvije entitetske jedinice i dalje u velikoj mjeri paralizirajuća i otežavajuća za daljnji razvoj zemlje, piše njemački dw.com.
Wadephul: Zalažemo se za perspektivu pristupanja EU
Podsjećajući na veliki broj žrtava rata i ogromna razaranja, njemački ministar vanjskih poslova Johann David Wadephul (CDU) naglasio je da se „jedno od najmračnijih poglavlja tog rata, genocid u Srebrenici, duboko urezao u naše sjećanje“. Tada je međunarodna zajednica zakazala i „te odgovornosti smo mi vrlo svjesni“, rekao je ministar.
Sporazum iz Daytona ušutkao je oružje, ali nije uspio „otkloniti uzroke rata“, naglasio je Wadephul. Donio je stabilnost, ali nije zatrpao sve rovove. Također, nije bio ni polazna točka za pomirenje među ljudima u ovoj „izmučenoj zemlji“ i doveo je do „betoniranja“ načela etničke proporcionalnosti u svim sferama društva. No, napominje Wadephul, to je „sasvim sigurno“ jednim dijelom i odgovornost vodećih političara u BiH koji „vrlo rado pjevaju etnonacionalističke pjesme“.
Jednim dijelom i kako bi prikrili da od podjela oni više profitiraju, dijelom i osobno, nego od pomirenja. Pritom, dodao je Wadephul, ne treba smetnuti s uma da i neki politički akteri izvan zemlje te tendencije podržavaju i potiču – prije svega Rusija.
Njemački ministar posebno se zahvalio visokom predstavniku Christianu Schmidtu na njegovu angažmanu u BiH i obećao mu i nadalje potporu njemačke vlade. „Očuvanje suverenosti i cjelovitosti BiH velika su i važna dostignuća Daytona i ostaju trajni ciljevi”, rekao je demokršćanski političar.
Wadephul je također istaknuo da savezna vlada podupire europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. „Dayton je bio tek početak procesa koji treba omogućiti da zemlja vlastitim snagama uđe u EU“, rekao je ministar vanjskih poslova. Potrebno je odlučno djelovanje aktera na terenu „preko svih granica, prema zajedničkom suživotu“.
To se, međutim, ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu, naglasio je njegov kolega Carl-Phillip Sassenrath (CDU). Prema njegovim riječima, cijeli zapadni Balkan ima jasnu perspektivu pristupanja EU. „Svaki pojedinačni kandidat stoji sam za sebe i pristupa kada ispuni kopenhaške kriterije.“ Proces pristupanja nije samo proces ulaska u EU, „nego i proces održivog međusobnog razumijevanja u regiji“, rekao je Sassenrath.
Zemlji je potreban novi ustav
„Dayton je bio provizorij”, rekao je Adis Ahmetović, vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Greška je bila što se nakon prvog koraka odmah nije razmišljalo i o drugom, podsjetio je pozivajući se na izjave bivšeg američkog diplomata Richarda Holbrookea.
„Bosni i Hercegovini potreban je novi, moderan i pravedan ustav“, rekao je Ahmetović. On mora „svim ljudima u ovoj zemlji jamčiti jednaka prava – bez obzira na njihovu etničku pripadnost“. Taj ustav ne smije biti nametnut izvana, naglasio je. Ljudi u Bosni i Hercegovini već su prilično napredovali. Pogrešno je stalno isticati razlike.
Boris Mijatović iz stranke Zelenih sporazum je nazvao diplomatskim uspjehom „za koji ću uvijek biti zahvalan“. Ali ostavio je i prepreke o kojima se mora govoriti. Mir nije samo odsutnost nasilja, rekao je Mijatović, već i prisutnost pravde.
„Sporazum je, nažalost, učvrstio etničke podjele u zemlji”, uočio je Mijatović. Blokade duž etničkih linija predstavljaju problem. Tri naroda, dva entiteta, jedna država: „U ovom obliku to je propalo“, ocijenio je. „Podržavamo Bosnu i Hercegovinu na putu prema EU, ali i u teškom zadatku priznavanja zločina, suočavanja s prošlošću i reformi koje su potrebne“, rekao je Mijatović.
Ljevica: Krhki mir za fragmentiranu državnu tvorevinu
„Dayton je stvorio samo krhki mir, a etničke i religijske podjele još uvijek nisu prevladane”, rekla je Gökay Akbulut (Ljevica). Bosna i Hercegovina fragmentirana je državna tvorevina. „Sustav je trom, netransparentan i podložan korupciji”, rekla je Akbulut. Od toga najviše profitiraju nacionalističke elite i njihova klijentela, koje, kako je zaključila zastupnica stranke Ljevica, nemilosrdno eksploatiraju ljude i okoliš.
Iznad tog sustava stoji visoki predstavnik, političar iz CSU-a Christian Schmidt, s izvršnim posebnim ovlastima koje mu omogućuju donošenje zakona i smjenjivanje dužnosnika, nastavila je. Ovo „kvazikolonijalno stanje“ više se ne može podupirati, rekla je zastupnica Ljevice. A što radi Njemačka? Šalje Bundeswehr da osigura status quo.
AfD: Jednako biračko pravo ne stvara nacionalnu državu
Tko traži napuštanje Daytonskog sporazuma, rekao je Alexander Wolf iz desnopopulističke Alternative za Njemačku (AfD), mora se zapitati koja je alternativa. „Ili, drugačije rečeno: tko pokušava očuvati mir, a tko dolijeva ulje na vatru?“ „Tko pokušava uravnotežiti narode, a tko jednostrano zauzima stranu. Europski sud želi Bosni i Hercegovini nametnuti jednako biračko pravo i time dolijeva ulje na vatru”, smatra Wolf.
„Jednako biračko pravo ne bi stvorilo nacionalnu državu.“ Po njegovu mišljenju, to bi neminovno dovelo do etničkog glasanja. „A time i do dominacije najveće etničke skupine – muslimanskih Bošnjaka“, rekao je zastupnik AfD-a. A kršćanski Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini „ne žele postati manjina u vlastitoj zemlji“, zaključio je.
Zoran Arbutina | dw.com
