Nafta, špekulacije i medijske manipulacije

Rat s Iranom otvorio je prostor za novu rundu špekulacija na tržištu nafte, a mediji su požurili proglasiti „svjetski gubitak“ od 50 milijardi dolara. No, istina je daleko složenija: nafta nije nestala, ona će se kasnije crpiti i prodati, dok su jedni privremeno izgubili dio zarade, drugi su profitirali povećanom proizvodnjom i višim cijenama. Upravo u toj igri percepcije krije se prava manipulacija, stvaranje dojma globalne štete kako bi se mase uvjerile u krizu koja zapravo ne postoji.

DOMOVINA
4 min čitanja
Mediji i nalogodavci vijesti postavljaju metu na čelo čitavom tržištu nafte, ali ne slučajno, nego vrlo proračunato.

Reuters je nedavno objavio procjenu da je svijet izgubio više od 50 milijardi dolara vrijednosti sirove nafte otkako je rat s Iranom započeo prije gotovo 50 dana. Takva formulacija zvuči dramatično, ali zapravo stvara pogrešan dojam. Nafta nije nestala niti je uništena. Ona je i dalje u podzemnim rezervoarima i može se crpiti kasnije. Dakle, fizički gubitak ne postoji.

Tko je izgubio, a tko zaradio

Istina je da su određene kompanije koje transportiraju naftu kroz Hormuški tjesnac izgubile dio zarade zbog poremećaja u prometu. Međutim, paralelno s tim, drugi proizvođači i izvoznici povećali su proizvodnju i prodaju po višim cijenama. Kapital se, dakle, nije izgubio, nego se redistribuirao. Pojednostavljeno rečeno, jedni su izgubili, drugi su profitirali. Čak i oni koji su proizvodili manje nafte nisu nužno izgubili, jer su je prodavali po višoj cijeni i time ostvarili sličnu ili veću zaradu.

Oportunitetni trošak i medijska retorika

Kada mediji govore o „izgubljenoj vrijednosti“, oni zapravo misle na oportunitetni trošak – propuštenu priliku da se u tom trenutku ostvari prihod. No, to nije isto što i stvarni gubitak. Kada se kriza smiri, proizvodnja će se povećati i ostvarit će se dodatnih 50 milijardi dolara vrijednosti. Tada nitko neće reći da je ostvaren ekstra profit, jer takve informacije ne stvaraju psihozu niti paniku.

- Mjesto za vašu reklamu -
Ad image

Špekulacije i manipulacije

Očito je da se ovakvim vijestima ciljano špekulira. Mediji plasiraju dramatične brojke kako bi izazvali osjećaj krize i nesigurnosti. To pogoduje špekulantima, interesnim krugovima i vladama koje profitiraju od visokih cijena energenata. Imali smo cijene nafte i po 140 dolara po barelu, a gorivo je tada u maloprodaji bilo 40–50% jeftinije nego danas. Rast cijena goriva odgovara mnogim svjetskim vladama jer se visokim cijenama stiče ogromna dobit i suficit proračuna. Pokrivaju se deficiti i gubici, a narod na kraju sve to plaća.

Psihologija krize

Kada vlada snizi cijenu goriva za 10 centi, hvali se time kao da je učinila veliku uslugu građanima. A prethodno povećanje cijene goriva od 50 ili više centi prolazi bez objašnjenja. To je manipulacija percepcijom. Zastrašivanje o naftnoj krizi i priče o rasplamsavanju rata služe stvaranju psihoze i manipulaciji masama.

Prava slika današnjeg svijeta

Svijet nije izgubio 50 milijardi dolara. Izgubili su neki, ali su drugi zaradili. Ono što je izgubljeno jest povjerenje u objektivnost medija. Ovakve vijesti nisu slučajne. One su ciljane, planski plasirane i služe interesima moćnih krugova. A dok se medijski prostor puni pričama o „naftnoj krizi“, nikomu ne pada na pamet da nas recimo podsjeti na gladnu djecu Afrike. Takve informacije ostaju izvan fokusa jer nisu profitabilne za medijske mogule i svjetski moćnici na muci sirotinje ne mogu zaraditi. To je prava slika današnjeg svijeta. Ništa se ne događa slučajno, sve je pomno isplanirano i servirano javnosti onako kako odgovara onima koji upravljaju informacijama.

PeD | DOMOVINA

Podijelite ovaj članak
Slijedite
Administrator portala. Više informacija o autoru svakog teksta kojeg potpisuje Administrator portala možete dobit na mail info@domovina.ba
Napišite komentar

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)