Milorad Dodik svojim postupcima ozbiljno dovodi integritet Bosne i Hercegovine u pitanje. Iz EU se šalju signali u namjeri da se Dodik zaustavi, ali kako to obično biva u EU nema zajednički stav ni po ovom pitanju. Dodikova prijetnja o odcjepljenju Republike Srpske za EU je veliki ispit, ali i prijetnja općoj stabilnosti.
Iako je Interpol odbio izdati potjernicu za Dodikom Njemačka i Austrija su mu zabranile ulazak u te dvije zemlje. No to nije spriječilo Dodika da putuje u druge zemlje premda ima sudski nalog o zabrani izlaska iz BiH.
Dodik je prvo otputovao za Beograd, a potom za Izrael da bi svoje putovanje završio u Rusiji.
Osim toga Dodik je pokazao mišiće Zapadnim zemljama, prvenstveno Njemačkoj kada je Ministricu vanjskih poslova Njemačke Annu Lührmann proglasio nepoželjnom osobom nakon čega ju je natjerao da napusti Republiku Srpsku.
Iako su Dodikovi prethodni mangupluci do sada iz EU promatrani blagonaklono zadnja njegova reakcija izazvala žustrije reakcije Europske unije. Tak je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas tijekom svoje prve posjete Bosni i Hercegovini poručila: „EU neće tolerirati nikakve prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i svaki pokušaj razbijanja države je neprihvatljiv”.
No, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem izjavio je kako Republika Hrvatska neće uvoditi sankcije Dodiku.
Njemački Deutsche Welle u izdanju na hrvatskom jeziku o Plenkoviću kaže: „Plenković je umjereni, proeuropski konzervativac, po pitanju Bosne i Hercegovine zastupa tipično hrvatsku etno-nacionalističku poziciju – prema kojoj bi izborni sustav u zemlji trebao biti u potpunosti temeljen na etničkoj pripadnosti. Cilj je jačanje hrvatskih političkih snaga u BiH, pri čemu se Dodika doživljava kao saveznika protiv Bošnjaka.
Hrvatska ima izrazito negativan stav prema hrvatskom članu Predsjedništva BiH, Željku Komšiću, jer se on zalaže za građanski model države, a ne za podjelu po etničkom ključu, ističe Deutsche Welle.
Njemački portal tvrdi kao Plenković ipak nije najvažniji faktor koji remeti europsku politiku prema BiH. Kao najodanijeg saveznika Milorada Dodika ističu mađarskog premijera Viktora Orbana. Povlače paralelu između Orbana i Dodika i zaključuju kako njih dvojica dijeli isti model vladavine: sustav temeljen na korupciji i klijentelizmu, iz kojeg najviše koristi izvlače njihove obitelji.
Njemački medij također navodi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji također neskriveno pruža potporu Miloradu Dodiku kao i cijeloj Republici Srpskoj, ističući da Vučić svoju potporu bosanskim Srbima daje kroz koncept velikosrpske politike.
Postoje mišljenja da bi snage EUFOR-a trebale uhititi Dodika. Za sada ne postoji konsenzus Međunarodne zajednice da se odluči na takav korak. Čak ni viski predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Schmidt ne čini ništa po tom pitanju.
Saga o Dodiku bi mogla otići predaleko. Ako ga se pusti da nastavi po svom ne samo da bi moglo doći do sukoba unutar BiH nego bi se taj sukob mogao prenijeti znatno šire. Ipak neki novi vjetrovi koji pušu nagovještavaju da bi se Dodik mogao urazumiti i da bi njegove prijetnje o secesiji BiH mogle prestati. Zauzvrat Dodik traži oslobađajuću presudu.
Kako će sve završiti teško je znati. Političko Sarajevo je prekrižilo Dodika masnom tintom i za njih je Dodik bivši. Hoće li diplomacija uspjeti naći kompromisno rješenje za sada je neizvjesno. Hrvatski interes je da se tenzije smire, a kao se čini pomilovanju Dodika je najbliži njegov dugogodišnji politički partner i prijatelj Dragan Čović. Za sada je sve u igri, no čini se da je Dodik u najnepovoljnijoj poziciji, jer i sam je uvidio da nema plebiscitarnu potporu srpskog naroda koju je očekivao. Nema ju u Republici Srpskoj, a pogotovu ju nema u Srbiji nakon vrijeđanja studenata koji u Srbiji prosvjeduju već nekoliko mjeseci. Potpora Aleksandra Vučića mu nije dovoljna, jer i Vučiću gori pod nogama. Zadnje će mu biti da vadi Dodika kao kestenje iz vatre.
DOMOVINA
